Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) potvrdio je da su danas službeno imenovali Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) za sljedećeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Šmit bi ovu funkciju trebao preuzeti prvog augusta.
Kristijan Šmit rođen je 1957. godine. Političar je vladajuće bavarske Kršćanske socijalne unije (CSU), koja na nacionalnom nivou djeluje kao sestrinska stranka vladajućij Kršćansko demokratskoj uniji. Šmit je pohađao "Georg-Willhem-Steller" gimnaziju u Bad Windsheimu gdje je maturirao 1976. Tada je služio obavezni vojni rok. Pravni je studij započeo 1977. u Erlangenu i Lausanni. Završio ga je državnim ispitima 1982. i 1985. godine. Primljen je u advokatsku komoru 1985. godine i bavio se advokaturom.
Obavljao je brojne stranačke, parlamentarne i državne funkcije. Trenutno je potpredsjednik CSU-a i igra važnu stranačku ulogu u vanjskim poslovima, naročito u odnosu prema EPP-u.
Šmit je izabran u njemački parlament, Bundestag, na izborima 1990. godine. Ranih 90-tih kao glasnogovornik CSU-a za vanjsko-politička pitanja i od 2002. do 2005. godine kao glasnogovornik CDU/CSU za pitanja odbrambene politike bavio se zemljama zapadnog Balkana, a posebno ratom u Bosni i Hercegovini.
Tokom obavljanja funkcije parlamentarnog državnog sekretara u Ministarstvu odbrane od 2005. do 2013. godine u njegove centralne zadatke spadali su mandati Bundeswehra u okviru KFOR-a i EUFOR-ove misije Althea. U prošlosti je nekoliko puta posredovao u ime njemačke vlade u teškim situacijama u regiji.
Od 2014. do 2018. Šmit je obnašao dužnost saveznog ministra hrane i poljoprivrede u kabinetu kancelarke Angele Merkel.
Otkako je napustio svoje mjesto u Vladi, Šmit je bio član Odbora za vanjske poslove i njegovog Pododbora za Ujedinjene narode.
Godine 2019. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, zgrada i zajednice imenovalo je Šmita za člana odbora koji je nadzirao pripreme za 30. godišnjicu ponovnog ujedinjenja Njemačke.
U augustu 2012. Šmit je bio jedan od 124 člana Bundestaga koji su potpisali pismo ruskom ambasadoru u Njemačkoj Vladimiru Grininu, izražavajući zabrinutost zbog suđenja članicama Pussy Riota.
- Mjeseci u pritvoru i prijetnja dugotrajnom kaznom drakonski su i nesrazmjerni, rekli su zakonodavci u pismu.
- U sekularnoj i pluralističkoj državi mirna umjetnička djela - čak i ako se mogu smatrati provokativnim - ne smiju dovesti do optuživanja za teška kaznena djela koja dovode do dugotrajnih zatvorskih kazni, navodilo se u pismu.