Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) je nakon prijedloga u konačni tekst Reformskog programa uključilo u razmatranje mogućnost online suđenja, postavljanje roka za popunjavanje upražnjenih pozicija u pravosuđu od tri mjeseca i nadzora nad radom rukovodećih osoba u sudovima i tužilaštvima.

Konačni usvojeni tekst Reformskog programa za period od 2021. do 2023. godine VSTV je usvojio 19. maja. Program sadrži dodatne odredbe koje nisu bile predviđene ranijim prijedlogom.

Izmjene i dopune

Tokom posljednje sjednice Vijeća rečeno je da su na ovaj prijedlog upućene 24 sugestije za izmjene, odnosno dopune.

Jedna od stavki koje su dodane je i „razmatranje mogućnosti uvođenja online suđenja“, a ta tačka je uvrštena u dio Reformskog programa koji se odnosi na efikasnost pravosuđa, odnosno unutar stavki o unapređenju organizacije i kapaciteta pravosuđa.

Podsjećamo, dok je VSTV predlagao uvođenje suđenja u online formatu zbog pandemije, Ministarstvo pravde BiH se protivilo ovom prijedlogu, smatrajući ga neopravdanim. Ova inicijativa prvobitno je u VSTV-u usvojena u aprilu 2020. godine.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša tada je kazao kako prijedlog ne rješava prekršajne, građanske, ovršne i druge postupke koji se vode u Sudu BiH.

Direktorica „Transparency Internationala BiH“ Ivana Korajlić smatra kako Reformski program VSTV-a izgleda kao svojevrsni „spisak želja, bez prevelike konkretizacije“.

Podsjetila je da su online suđenja već postala praksa u drugim državama.

- Međutim, to sa sobom nosi određene izazove u smislu osiguranja i poštivanja pravila u takvoj situaciji. Ali mislim da, ukoliko postoji spremnost za takvo nešto, uvijek se mogu iskoristiti iskustva iz drugih zemalja. Nisam previše optimistična da će se to uskoro desiti - istakla je Korajlić.

Sud Bosne i Hercegovine je takvu mogućnost uveo u februaru 2021. godine, ali je samo mjesec poslije prekinuo s praksom navodeći otežavajuće tehničke razloge.

Naime, dio suđenja u predmetu „Respiratori“ prenošen je online, ali je ubrzo ta praksa ukinuta, kako su naveli, iz „tehničkih razloga“.

Budžetska sredstva

U Reformski program dodana je i namjera da se osigura popunjavanje upražnjenih pozicija nosilaca pravosudne funkcije u roku od tri mjeseca od nastanka upražnjene pozicije za koju su osigurana budžetska sredstva.

Korajlić kaže da se određene procedure, bez ikakve osnove, razvlače zbog drugih faktora koji veoma često uključuju i različite vrste pritisaka, lobiranja i odgađanja popunjavanja određenih pozicija.

- Trebalo bi se podrazumijevati da će se pozabaviti tim pitanjem. Sve je stvar planiranja, koji su resursi potrebni i na koji način ih rasporediti unutar institucija. A to se preko noći ne mijenja niti se može promijeniti, to je dugoročan proces - kazala je Korajlić.

Na problem popunjavanja upražnjenih pozicija ukazao je i posljednji izvještaj Misije OSCE-a u BiH o institutu dodatnih sudija objavljen početkom 2021. godine.

Prema podacima OSCE-a, dodatne sudije imenuju se i onda kada su pozicije redovnih sudija upražnjene. U izvještaju se navodi primjer gdje je VSTV u 2019. godini imenovao dvoje dodatnih sudija u Kantonalni sud u Sarajevu, dok je 14 pozicija za stalne sudije ostalo upražnjeno.

VSTV je u Reformski program uključio i stavke kao što su utvrđivanje vremenske dinamike održavanja kvalifikacionog testiranja te unapređenje edukacije u pravosuđu kroz utvrđivanje kvalifikacija i vještina koje moraju posjedovati edukatori Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) za provođenje stručnog usavršavanja nosilaca pravosudne funkcije prema nivou pravosudne institucije iz koje dolaze učesnici u stručnom usavršavanju.

VSTV je u ovaj program dodao i stručne saradnike s pravosudnim ovlastima u segmentu koji se ranije odnosio samo za zaposlene koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a tiče se reorganizacije statusa i rada zaposlenih u sudovima i tužilaštvima.

Uključena je i tačka koja podrazumijeva intenziviranje redovne i vanredne kontrole rada kantonalnih i okružnih tužilaštava od Federalnog tužilaštva i Republičkog javnog tužilaštva.

U stavci posvećenoj analizi i prijedlogu mjera za osiguranje efikasnosti zakazivanja i održavanja ročišta dodan je naglasak na ratne zločine, uz već ranije naglašene predmete korupcije i organiziranog kriminala.

Obimne mjere

Stalni član VSTV-a Selim Karamehić pojasnio je neke od detalja.

- Predviđene su aktivnosti u šest oblasti. Te mjere su obimne, a obuhvataju efikasnost, kvalitet, integritet, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, a su i struktura, postupak i rad VSTV-a - istakao je Karamehić.

Dodao je da je pravosudna zajednica spremna učestvovati u reformi.

- Spomenuto je i pitanje uvođenja online suđenja. Naravno, to zahtijeva određene preduvjete. Razmišljamo o tome da se dosadašnji sistem suđenja osavremeni. To su ideje, a ne znamo hoće li ovo biti podržano od donosilaca zakona, jer, da bi se ovo uvelo, mora se promijeniti važeća legislativa - naglasio je Karamehić.

Prema njegovim riječima, u planu postoji dosta prijedloga i sugestija.

- Ovo je samo prvi korak, on će biti dostavljen Ministarstvu pravde BiH. Drugi korak je izrada operativnog plana, u kojem će biti sadržani aktivnosti, nosioci, rokovi, kako bi se pratilo provođenje ovog reformskog programa. Suština je u tome da se počne mijenjati sistem imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Da se sistem ocjenjivanja osavremeni, kao i pitanje testiranja kandidata. Integritet je posebno pitanje, a podrazumijeva finansijske kartone nosilaca pravosudnih funkcija. Predviđeno je i poboljšanje efikasnosti kako stranke ne bi dugo čekale na rješenje problema - pojasnio je Karamehić.

Posebno je istakao to da je neophodno ubrzati rad na predmetima visoke korupcije.

- To od nas očekuje javnost, što je sasvim normalno. Potrebno je da se Vijeće otvori prema javnosti i profesionalnoj zajednici, a kako bi se došlo do rješenja koja su prihvatljiva i efikasna. Obiman je materijal i sadrži dosta ideja. Na nama je da radimo. Stanje u pravosuđu nije najbolje, to moram priznati, ali Reformski program jeste, kao i naše priznanje da se stanje mora promijeniti i poboljšati - zaključio je Karamehić.

Nadzor i kontrola rada predsjednika suda

U dijelu Reformskog programa posvećenom unapređenju upravljanja pravosudnim institucijama usvojeni dokument u tački koja sugerira praćenje uspješnosti rukovođenja pravosudnim institucijama i povećanje odgovornosti rukovodilaca pravosudnih institucija i odjela unutar tih institucija podrazumijeva i obrazloženje načina praćenja.

On podrazumijeva naknadno definiranje nadzora i kontrole rada predsjednika suda, glavnog tužioca, nadzora i kontrole uloge predsjednika suda, šefova odjeljenja i glavnog tužioca u kontroli kvaliteta odluka te nadzora i kontrole uloga opće sjednice svih sudija i kolegija tužilaca.