VREMEPLOV

Na današnji dan umro je legendarni Muhamed Ali, najveći bokser svih vremena

Na današnji dan umro je austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka

Ali: Upisan zlatnim slovima u historiju sporta. Arhiva

Piše: Ad. A.

3.6.2021

Danas je četvrtak, 3. jun, 154. dan 2021. Do kraja godine ima 211 dana.

1098. - Poslije petomjesečne opsade u Prvom krstaškom ratu krstaši zauzeli bliskoistočni grad Antiohiju.

1657. - Umro engleski ljekar Vilijam Harvi, osnivač moderne fiziologije, koji je otkrio prirodu cirkulacije krvi i srca kao pumpe. Naučno tumačenje o radu srca i fiziologiji krvotoka ustanovio je eksperimentima na životinjama.

1808. - Rođen američki državnik Džeferson Dejvis, predsjednik Konfederacije Država Amerike /11 otcijepljenih južnih država SAD/ tokom građanskog rata od 1861. do 1865. Kao senator Misisipija od 1847. do 1851. i ministar rata od 1853. do 1857. snažno je podržavao robovlasništvo u južnim državama i prava država SAD protiv miješanja federalnih vlasti. Poslije poraza južnih država u građanskom ratu je uhapšen, ali je 1867. pušten iz zatvora bez suđenja.

1875. - Umro francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", remek-djela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera "Lovci bisera", scenska muzika za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea, "Simfonija u Ce-duru".

1896. - U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u sljedećih 15 godina, a Kina odobrila Rusiji da koristi željeznicu u sjevernoj Mandžuriji.

1899. - Umro austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus - Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete "Slijepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", valceri "Na lijepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume", "Bečka krv", "Beč, žene i pjesme".

1906. - Rođena francuska pjevačica i igračica afroameričkog porijekla Žozefina Beker, koja se u Drugom svjetskom ratu uključila u pokret otpora protiv njemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svjetsku slavu je stekla poslije 1925, kad je počela da nastupa u pariskim kabareima "Foli Beržer" i "Kazino d` Pari". Pjevala je šansone, obogativši te tipično francuske pjesme elementarnošću džeza američkih crnaca. Kao istaknuti borac protiv rasizma - s čijom se neljudskošću suočila u ranoj mladosti - usvojila je mnoštvo siročadi različitih rasa, odgajajući ih u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, koje je izdržavala od prihoda s gostovanja širom svijeta, uključujući Jugoslaviju.

1917. - Proglašena nezavisnost Albanije pod italijanskom zaštitom.

1924. - Umro austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmiče definitivnoj procjeni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i "Dnevnike", izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni. Radnja i sutuacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predočavaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kreću protagonosti čijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okružuje, vodeći beznadežnu borbu s anonimnim silama. Višeznačne parabole, preciznost izraza i fantazija - iako saopštene prigušenim jezikom bez emocija i komentara - integrisane su u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka. Djela: romani "Proces", "Zamak", "Amerika", pripovijetke "Presuda", "Preobražaj", "U kažnjeničkoj koloniji", "Seoski ljekar", "Umjetnik u gladovanju".

1926. - Rođen američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika "bitničke" generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. NJegova snažno retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svijeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. NJegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme", objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: "Kadiš", "Prazno ogledalo", "Indijski dnevnici", "Sendviči stvarnosti", "Planetarne vijesti", "Pad Amerike".

1937. - Vojvoda od Vindzora, bivši britanski kralj Edvard Osmi, u Francuskoj vjenčao se dvostrukom raspuštenicom Amerikankom Volis Simpson, zbog koje je abdicirao u decembru 1936.

1940. - Okončana evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svjetskom ratu, koje nisu bile u stanju da se odupru trupama nacističke Njemačke. U operaciji nazvanoj "Dinamo", iz luke Denkerk je brodovima evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

1963. - Umro rimski papa italijanskog porijekla Ivan, poglavar rimokatoličke crkve 1958, vođa reformatorske crkvene struje. Sazvao je 1962. Drugi /vatikanski/ ekumenski sabor na kojem je nagovijestio crkvene reforme.

1965. - Američki astronaut Edvard Vajt izašao iz svemirskog broda "Džemini 4", koji je kružio oko Zemlje i tako postao prvi Amerikanac koji je "šetao" kosmosom, tri i po mjeseca poslije ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1968. - U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok bio ogroman raskorak između stvarnosti - sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala - i zvanične propagande o socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase u društvu. Demonstrante je milicija rastjerala brutalnom silom. Sedmog dana protesta tadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito javno je podržao većinu studentskih zahtjeva.

1973. - Sovjetski supersonični avion "tupoljev 144" srušio se u blizini Pariza tokom pariske vazduhoplovne izložbe, a poginulo je svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

1976. - Bivši predsjednik Bolivije Huan Hose Tores pronađen ubijen u Argentini.

1989. - Umro iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva i preuzeo vlast. Uspostavio je sistem teokratske diktature i insistirao na izvozu islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima.

1993. - U kasarni u Vranju vojnik Jožef Mender iz automatske puške ubio sedmoricu i ranio četvoricu vojnika Vojske Jugoslavije, a zatim izvršio samoubistvo.

1997. - Vođa Socijalističke partije Lionel Žospen, poslije ubjedljive pobjede ljevice na parlamentarnim izborima, postao premijer Francuske.

1998. - Prilikom iskakanja sa šina putničkog voza u blizini sjevernog njemačkog grada Cele poginulo je najmanje stotinu ljudi.

1999. - Sazvano zasjedanje novog parlamenta Nigerije, čime je poslije više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

2001. - Umro je čuveni holivudski glumac Entoni Kvin koji se proslavio ulogom Grka Zorbe u istoimenom filmu.

2004. - Pripadnici SFOR-a uhapsili u Modriči penzionisanog pukovnika Vojske Republike Srpske Petra Miloševića zbog sumnje da je umiješan u aktivnosti suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu. Milošević oslobođen 23. juna.

2016. - Američka bokserska legenda Muhamed Ali umro u 74. godini u bolnici u Feniksu u državi Arizona.


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.