Konačnim presudama ratnim zločincima Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i drugima praktično je osuđeno cjelokupno ratno političko, policijsko i vojno rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema riječima nekoliko akademika, profesora i stručnjaka koji su govorili za „Avaz“, ove presude mogu ponovo otvoriti pitanje ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, a neke od teorija idu i do ideje o ukidanju RS. Ipak, nisu svi tog mišljenja. U svakom slučaju, postavlja se legitimno pitanje, kakve će presude imati posljedice na status RS.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Lideri RS
Pobrić: Realnost diktira drugačija pravila. Avaz
Pobrić: Realnost diktira drugačija pravila. Avaz
Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava, kazao nam je da niko ne može decidno odgovoriti na ovo pitanje.
- Postoje određene i pravne i političke konstrukcije da bi se mogla desiti promjena Dejtona u odnosu na postojeće presude. To bi se moglo raditi pred nekim međunarodnim sudom, ali je pitanje ko bi pokrenuo taj postupak - pojasnio je Pobrić.
Dodao je da realnost, s druge strane, diktira drugačija pravila.
- Činjenica je da je političko, policijsko i vojno rukovodstvo osuđeno za ratne zločine. Međutim, bilo bi teško tu činjenicu povezati s redizajniranjem BiH. Ima nekih profesora i teoretičara koji tvrde da je čak moguće i ukidanje RS - istakao je Pobrić.
Dodao je da je, prema trenutnom odnosu snaga, drugačije uređenje BiH moguće postići isključivo u Parlamentu BiH.
- S druge strane, moralno bi bilo da se krene u ovaj proces. Ali pravo, moral i etika se često ne podudaraju. Legalitet upućuje na zaključak o promjeni pravnog stanja u BiH, jer je ono izgubilo svoj legalitet - zaključio je Pobrić.
Akademik Slavo Kukić za „Avaz“ je kazao da je nakon presuda Haškog tribunala, a posebno ove posljednje Ratku Mladiću, teoretski moguće razgovarati o nekoj vrsti revidiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kukić: Samo je teoretski moguće. Avaz
Kukić: Samo je teoretski moguće. Avaz
- Na pragmatičnoj ravni vrlo je teško govoriti o ovome. Prvo, svjetski centri moći danas nisu spremni na ovu vrstu razgovora, mi u BiH nemamo političku volju za tu vrstu razgovora, a razgovori tog tipa mogu samo pogoršati odnose. I bez ovoga odnosi su vrlo rogobatni i etnolideri čine sve da ih na tom nivou i zadrže - istakao je Kukić.
Dodao je da je moguće da bi pokretanje pitanja ove vrste bila medvjeđa usluga za BiH.
- Nisam za ovu vrstu razgovora. Mislim da administrativni ustroj države BiH sam po sebi ne može biti uzrok ovakvog ili onakvog političkog ambijenta. Uzroke treba tražiti u ljudima i političkim konceptima koji oblikuju političke procese - kazao je Kukić.
Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative, za „Avaz“ je kazao da je iz ove inicijative izašao prijedlog koji je podrazumijevao „Dejton 2“.
Šehić: Napraviti funkcionalnu državu. Avaz
Šehić: Napraviti funkcionalnu državu. Avaz
- Bilo je to na tragu ideje da se kreira funkcionalna država. Nakon konačno završenog rada Haškog tribunala, odnosno njegovog mehanizma, moguće je govoriti o određenim reformama i izmjenama. Imamo presudu i Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije, a za genocid, i navedeno je da za to kriv policijski i politički vrh RS. Ali mislim da ipak ni to ne može biti povod za rekonstrukciju BiH, jer jedno je političko, a druge krivično. Ono što treba očekivati u budućnosti je daleko odgovorniji odnos prema državi, a prije svega od bh. političara - naglasio je Šehić.
Dodao je da se stvari u BiH mogu mijenjati u okvirima utvrđenim Dejtonskim sporazumom.
- Mi se trebamo okrenuti članstvu u EU, a kad se to dogodi, mi ćemo izgubiti dio svog suvereniteta. Tu vidim neku šansu, ali sad mislim da nije moguće govoriti o „Dejtonu 2“, a posebno jer je to trenutno stav i SAD - poručio je Šehić.
Struktura BiH
Basiner: Teško do promjene uređenja. Avaz
Basiner: Teško do promjene uređenja. Avaz
Ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Basiner (Bassuener) za „Avaz“ je kazao da sumnja da presuda Mladiću može utjecati na strukturu BiH, kao i na položaj RS.
- Dodik je efikasno izgradio svoju trenutnu bazu moći kandidirajući se 2006. s prilično jasnom ponudom, a to je da brani rezultate napora SDS-a da se stvori RS, jer nije iz stranke koja je prouzrokovala Srebrenicu. I zbog toga se na njega ne može vršiti pritisak u ovom smislu. Nakon 2006. nije bilo takvog pritiska na njega, upravo suprotno, on zajedno s Draganom Čovićem učinkovito definira međunarodnu agendu u BiH. Ne očekujem bilo kakvu promjenu u njegovim pričama ili držanju - istakao je Basiner.
Silajdžić: Osuđeno političko i vojno rukovodstvo RS
Silajdžić: Rješenje je u temeljnim promjenama. Avaz
Silajdžić: Rješenje je u temeljnim promjenama. Avaz
Bivši član Predsjedništva BiH i predsjednik Vlade Republike BiH u ratnom periodu Haris Silajdžić komentirao je konačnu presudu ratnom zločincu Ratku Mladiću.
- Govoreći pred Skupštinom u Banjoj Luci 12. maja 1992., ratni zločinac Ratko Mladić nazvao je ono što će učiniti nesrpskom stanovništvu BiH genocidom. Cjelokupno srpsko političko i vojno rukovodstvo svjesno je ušlo u genocidni projekt eliminacije nesrpskog stanovništva u BiH u okviru stogodišnjeg projekta stvaranja ''velike Srbije''. Svi su optuženi i osuđeni presudama Haškog tribunala. Neprirodno je i veoma opasno odvajati ove zločince i presude koje se odnose na njihove zločine od projekta ''velike Srbije'', koji je izvođen pod vodstvom Slobodana Miloševića, predsjednika Srbije - smatra Silajdžić.
Pravo na odštetu za žrtve torture
Duratović: Izborio se za svoje pravo. Avaz
Duratović: Izborio se za svoje pravo. Avaz
Poseban dio na koji treba obratiti pažnju, a nakon posljednje presude Haškog tribunala jeste i nadoknada štete. Logoraš iz Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović prva je žrtva torture nesrpske nacionalnosti kojoj su nadležne gradske vlasti iz Prijedora priznale status žrtve ratne torture.
U obrazloženju rješenja navedeno je da je Duratović bio bespravno zatvoren u „sabirnim centrima“. Na ovaj način on je iskoristio mogućnost koja se ukazala nakon što je RS ovim zakonom željela zbrinuti žene žrtve seksualnog zlostavljanja i maloljetnike koji su preživjeli ratnu torturu, koji nisu bili obuhvaćeni ranijim propisima ovog entiteta.
- Kroz javne rasprave sam ulagao neke amandmane, išao u NSRS, OSCE, tako da su na kraju priznate i sudske presude, izjave koje ste davali pred sudom ili tužilaštvom, potvrde Međunarodnog crvenog križa... Sad se tu otvorio prostor za sve bivše logoraše. Svako ko ima karticu MKCK, ko je svjedočio negdje na sudu, davao izjave tužilaštvu - ne treba mu ništa više. Treba proći proceduru, uhvatiti se ukoštac sa zakonima i istrajati - kazao nam je Duratović nekoliko dana nakon priznavanja statusa.