Kako bi oporavile ekonomije od posljedica korona krize, ali i spremno dočekale naredni val pandemije, zemlje regiona moraju aktuelizirati razgovore o „mini Šengenu“, a BiH, kao država s najnižim procentom vakcinisanih, za ovaj bi plan trebala pokazati najveći interes.
Ovo je za „Avaz“ kazao Draško Aćimović, ekonomski stručnjak i bivši diplomata, koji predlaže da sjedište koordinacionog tijela „mini Šengenu“ bude u Sarajevu. Time bi se izbjegli strahovi da ova inicijativa osigurava dominaciju Srbije.
- To bi pokrenulo naše evropske integracije i dalo snagu BiH u tom procesu. Ovo nije ništa novo, jer se radi o sistemu po kojem su tri grupe država ušle u EU. Jedna je Višegradska grupa: Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, druga je Baltik: Litva, Latvija i Estonija i treća grupa su skandinavske zemlje. Što brže sve pokrenemo, brže ćemo dobiti novce, pokrenuti privredu i dočekati udar koji nas čeka u septembru s novim valom pandemije. On će, sigurno, doći - istakao je Aćimović.
Pojednostavljenje procedura s ciljem bržeg protoka roba, ljudi i kapitala, digitalizacija procesa, rad bez viza u državama regije, mogućnost zajedničkog nastupa firmi na velikim tržištima, priznavanje diploma, samo su neki od benefita koje, kaže Aćimović, donosi „mini Šengen“.
- Jedan od benefita bi bila, recimo, i koordinirana, zajednička nabavka vakcina za svih šest zemalja. Veliki benefit je što su za takav projekt iz EU pripremili ogromne novce - 9 milijardi eura za izgradnju infrastrukture, 20 milijardi kroz garancije te dodatnih 14 milijardi kroz IPA fondove - dodao je on.
Podsjeća da su iz BiH stizale različite reakcije na ovu inicijativu, da je podrška uslijedila tek nakon što su bh. političari shvatili da iza nje stoji EU, ali trenutno ništa ne rade, jer ne vide lični interes u ovom projektu.
Adis Maksić, profesor na Odsjeku za međunarodne odnose Univerziteta Burch, kaže da se u teoriji slobodno tržište vezuje za širenje ljudskih prava i demokratije, u slučaju podijeljenih društava za njihovo pomirenje, ali da u našem slučaju politika oblikuje ekonomske odnose.
- Ovdje imamo situaciju da je duh tog prijedloga bio da zemlje regiona pokažu inicijativu da mogu raditi zajedno, da formiraju tržište koje će ličiti na ono u EU. Međutim, u našim odnosima koji su i dalje zategnuti, gdje su politički odnosi loši, a još svemu dodamo i pandemiju, imamo situaciju da jedni druge gledamo na način “tvoj dobitak je moj gubitak” iako je poenta da svi trebamo biti dobitnici. To je naslijeđe rata, to su ti zatrovani politički odnosi i zbog toga, kad se pokrene jedna ovakva inicijativa, dobivamo reakcije kakve imamo - istakao je Maksić.
- Gdje god može da se nađe nešto sumnjivo, to će neko mobilizirati i širiti sumnju da iza toga stoji neka nacionalna agenda, pokušaj kreiranja četvrte Jugoslavije, pokušaj kolonizacije od Srbije i onda dolazi do puno otpora toj ideji. Ova šutnja o “mini Šengenu” pokazuje koliko smo opterećeni političkim odnosima i da mi i dalje trebamo posrednika, konkretno Evropu, koja bi dala dozu samouvjerenosti i međusobnog povjerenja jer nemamo povjerenja jedni u druge - rekao je Maksić.
