Ured za reviziju institucija BiH ove sedmice objavio je nešto više od 20 izvještaja o načinu trošenja budžetskog novca za pandemijsku 2020. godinu.
Jedan od izvještaja odnosio se na rad Parlamenta BiH, koji ipak, i pored brojnih nepravilnosti, nije dobio negativno mišljenje revizora. Posebno je skrenuta pažnja na to da je nastavljena praksa da zastupnici, nakon što dobiju skoro 30.000 KM otpremnine za odlazak u penziju, ponovo zasnivaju radni odnos u Parlamentu BiH. Tokom prošle godine tom praksom poslužio se zastupnik Jakov Galić iz Socijalističke partije.
Revizori su ustanovili da je Galić bio u penziji tri dana prije nego što mu je ponovo aktiviran radni odnos u Parlamentu. Međutim, evidencija je i za ta tri dana pokazala da je on prijavljivan da je bio na poslu, čime je u pitanje doveden način na koji se vodi evidencija o prisutnosti na poslu.
Podsjećamo, način vođenja ove evidencije je od krucijalnog značaja, budući da se na osnovu nje obračunavaju plaće.
Naime, prema izvještaju revizora, Parlament BiH je u prošloj godini ukupno potrošio više od 14,5 miliona KM, od čega na bruto plaće nešto više od 10 miliona KM. Upravo je na plaće potrošeno oko 741.000 KM više nego 2019. godine jer su zapošljavali kadar i u godini pandemije koronavirusa. U prošloj godini je, bez obzira na pandemiju, na reprezentaciju potrošeno više nego u 2019. godini, tačnije 61.445 KM, i to uprkos činjenici da parlamentarci zbog epidemioloških mjera nisu ni dolazili na posao. Na troškove smještaja u 2020. godini potrošeno je 148.956 KM, na naknade za odvojeni život 101.301, regres 68.683, a na paušal zastupnika 487.131 KM.
Revizori su imali određene zamjerke i zbog službenih putovanja, na koja su u prošloj godini potrošene 246.643 konvertibilne marke.
- U pojedinim slučajevima nisu priložene agende uz pozivna pisma, kao informacije koje predstavljaju temelj prilikom pravilnog i tačnog obračuna dnevnica - naveli su revizori.
Oni su zapazili još jednu zanimljivu činjenicu, a to je da u Parlamentu BiH ima deset osoba koje imaju rješenja o neplaćenom odsustvu, a neka datiraju još od 2015. godine.
Skrenuta je pažnja i na nedostatke kod procedura javnih nabavki, a kao primjer je navedena kupovina tri službena BMW-a za čak 329.175 KM.
Neke nelogičnosti zapažene su i kod upotrebe službenih vozila, a kojih Parlament BiH ima 13.
Naveli su da određene evidencije o korištenju službenih vozila nisu uredne, putni nalozi ne sadrže relacije i nemaju potpis osobe koja je vozila.
- Na pojedinim putnim nalozima u zemlji evidentirane su prilično duge relacije koje, prema dostupnim pokazateljima, nisu objektivne. Nadalje, uvidom u pojedine fakture za održavanje vozila uočili smo da su prilikom podnošenja zahtjeva za servis vozila iznosi predračunskih naloga manji od ispostavljenih faktura dobavljača - stoji u izvještaju.
