Majke u Srebrenici, gradu u kojem je u ljeto 1995. godine počinjen genocid nad bošnjačkim muškarcima i dječacima, umiru iz dana u dan, a da mnoge od njih nisu dočekale da ukopaju posmrtne ostatke djece, muževa, braće...
Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa", kazala je za Anadoliju da je Udruženje prikupilo podatke o 570 žena koje su umrle, a da nisu našle svoje najmilije.
- Prema evidenciji udruženja, 570 majki je preselilo na bolji i pravedniji svijet. Mnoge su otišle sa jednom željom, a to je da pronađu jednu kost. Jedna od majki, koja je umrla prije dvije godine, pozvala me je i umrla na mojim rukama. Kazala mi je: 'Munira, molim te nastavi, nemoj stati. Nisam našla moje sinove, a da sam našla makar jednu kost, umotala bih u najljepšu svilu.' Nije prošlo deset, 15 minuta i preselila je - izjavila je Subašić.
Poručila je da joj to daje snagu, iako joj je 75 godina.
- Ne gubim snagu, nadu i volju i idem dalje. Ja nastavljam u ime svih majki koje su tragale za kostima najmilijih, a nisu ih pronašle, nisu došle do istine i pravde. Nijedan mrtav čovjek ne može biti samo broj, svaki čovjek ima ime i prezime. Svaki čovjek je čovjek i moramo se tako i ponašati, kao prema živom biću. Kolika god je razlika između živog i mrtvog, tolika je razlika između mrtvog i nestalog, to svi moraju da znaju - kazala je Subašić.
Poručila je da "ukoliko se nestali ne pronađe, ne bude imao svoj mezar, nije ni živio ni postojao".
- Nijedna majka ne može dokazati ni da je imala sina, dok ne bude imala obilježje. To je suština svega. Ima još puno posla, ali i snage u nama. Sve dok živimo borit ćemo se za istinu koja je naše najveće oružje - dodala je Subašić.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.
Na kolektivnoj dženazi 11. jula u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci još 19 novoidentifikovanih žrtava genocida u Srebrenici počinjenog u ljeto '95.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MMKS) je u junu ove godine potvrdio presudu kojom je na kaznu doživotnog zatvora osuđen Ratko Mladić, bivši komandant Vojske RS-a, za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz općina u BiH, teroriziranje civila za vrijeme opsade Sarajeva, držanje pripadnika UNPROFOR-a kao talaca.
Sud u Hagu je martu 2019. godine pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu rata 1992-1995.
Pred međunarodnim sudovima i sudovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji osuđeno je na desetine osoba i izrečeno je više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine u Srebrenici.
