Tim istraživača iz naše zemlje otkrio je nakon dvogodišnjih istraživanja na planini Konjuh, cestu iz rimskog doba staru preko 2.000 godina, a svečanom manifestacijom je 26. juna i zvanično otvorena za posjetitelje.
Prof. dr. emeritus Enver Imamović, ugledni bh. historičar i arheolog, značaj istraživanja rimske ceste na planini Konjuh vidi u tome što je posrijedi prvi slučaj da je ovakav objekat identificiran i arheološki otkopan u dužini nekoliko stotina metara.
- Obzirom da vodi preko planinsko-šumskog područja izuzetno je dobro sačuvan, u tolikoj mjeri da se ukazala potreba da se rezultati otkrića prezentiraju široj javnosti performansom sa kostimiranim učesnicima iz rimskog doba, među kojima su rimski vojnici, senator s muškom i ženskom pratnjom, sa replikom putne kočije iz tog doba itd, a sve s ciljem da se šira javnost upozna s prošlošću naše zemlje od prije 2000 godina - kazao je profesor Imamović.
Manifestacija je kruna dvogodišnjih istraživanja, a cilj je bio da se kroz performans predstavi novootkrivena trasa rimske ceste kao reprezentativnog spomenika iz antičkog doba i približi djelić rimskog načina života.
Doc. dr. Mersiha Imamović, sa Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, voditeljica naučno-istraživačkog projekta, u razgovoru za portal "Avaza" govorila je o značaju ovog otkrića, ali i dugom i zahtjevnom procesu istraživanja.
- Sam proces istraživanja bio je dugotrajan i jako zahtjevan, te je angažovan veliki broj ljudi. Brojne adrese, prikupljanje podataka, karata i dozvola, kilometri pješačenja i traženja tragova starih puteva, čišćenje i snimanje, bio je neophodan proces u ovom projektu. Dobar primjer je lokalitet Dobra voda, gdje je cesta bila skrivena pod rastinjem, za koju su znali samo ljudi starije životne dobi ili oni koji su dugi niz godina u Šumarstvu. Poznavali su je kao kaldrmu, odnosno „put Marije Terezije“. Trasom je bilo nemoguće hodati, ali zahvaljujući akciji čišćenja gustiša, danas je veliki dio trase očišćen - kazala je Imamović
Otvaranju ovog značajnog historijskog nalazišta prisustvovao je i Mateo Evangelista (Matteo Evangelista), zamjenik šefa misije ambasadora Republike Italije u BiH, koji je naglasio da BiH i Italija jesu povezane.
- Sada kada vidim rimsku cestu znam da je ta povezanost još veća, kao i od davnih vremena. Ovakva dešavanja i otkrića učvršćuju prijateljske veze Italije i BiH - kazao je Evangelista.
Otkrivena je cesta iz rimskog doba koja se sa prijevoja stara Karaula, na putu Sarajevo-Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine Konjuh, te silazila u Kladanj. Odatle je nastavljala preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara (danas poznat pod nazivom Muška voda). U cjelosti ili djelimično, i to u veoma dobrom stanju, cesta je sačuvana na lokalitetu Dobra voda.
- Na osnovu dosadašnjih naučnih saznanja o rimskoj cestogradnji na tlu današnje BiH, novootkrivena cesta na Konjuhu pripada prvom stoljeću nove ere. Imala je prvenstveno vojni, a potom i privredni značaj, kako za Rimsko Carstvo tako i za današnji bosanskohercegovački prostor. Rimski inženjeri su se prilagodili planini Konjuh i ekstremnim uslovima, da bi izgradili određene dionice, što sasvim dovoljno govori o tehničkim dostignućima velike rimske civilizacije, koja zaslužuje mnogo više prostora u udžbenicima osnovnih i srednjih škola. Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta je bila u upotrebi i u srednjem vijeku i u osmanskom dobu – kazala je Imamović.
Projekat je djelimično finansiralo Federalno Ministarstvo za obrazovanje i nauku. Značajnu finansijsku potporu pružila je italijanska nevladina organizacija CISP na čelu sa direktoricom Jasminom Ovčina. Imamović je naglasila da su za nastavak uređenja potrebna dodatna sredstva te se nada da će nadležne institucije pomoći.
U organizaciju su bili uključeni italijanska razvojna agencija AICS, Općina Kladanj, JU Zaštićeni pejzaž Konjuh, JP Šume TK d.d. Kladanj, Narodno pozorište Tuzla i JU Muzej istočne Bosne.
- Posebnu zahvalnost dugujem svojim cijenjenim profesorima i mentorima: prof. dr. Enveru Imamoviću, emeritusu i prof. dr. Begi Omerčeviću; bachelorima historije: Nermini Bikić, Amini Parlić i Sedinu Bedaku; nadzorniku Dževadu Softiću; te Senadu Kavazoviću i Rešadu Ahmetoviću, uposlenicima JP Šume TK dd Kladanj. Hvala i svima koji su na bilo koji način pomogli istraživanje i promociju rimske ceste, u ovom prekrasnom filmskom ambijentu Konjuh planine. Pobrinuli smo se i za promo film ovog impresivnog spomenika, koji će javnosti biti predstavljen najvjerovatnije u augustu ove godine – zaključila je na kraju doc. dr. Mersiha Imamović.
