Prema stopi smrtnosti na cestama, Bosna i Hercegovina je daleko iznad prosjeka Evropske unije, pokazali su to podaci BIHAMK-a.
CRNE BROJKE
Naša država nije uspjela ostvariti zacrtani cilj, smanjenje poginulih u saobraćajnim nesrećama za 50 posto
Na bh. cestama zabilježeno 69 smrtnih slučajeva u odnosu na milion stanovnika. Avaz
Prema stopi smrtnosti na cestama, Bosna i Hercegovina je daleko iznad prosjeka Evropske unije, pokazali su to podaci BIHAMK-a.
Prema informacijama prikupljenim tokom 2020. godine, na bh. cestama zabilježeno je 69 smrtnih slučajeva u odnosu na milion stanovnika. Ipak, lani je broj stradalih na cestama smanjen za 6,5 posto, čime je postignut najniži zabilježeni broj smrtnih slučajeva otkako su evidencije započele.
- Bitno je spomenuti da je BiH, iako nije uspjela ostvariti zacrtani cilj EU u smanjenju broja poginulih u saobraćajnim nesrećama za 50 posto, u posljednjoj dekadi 2010.-2020., uprkos godišnjim fluktuacijama, imala značajan pad broja poginulih na cestama od 31,5 posto - naveli su.
Navodi se kako su prevelika brzina, alkoholiziranost, zdravstveni problemi koji ''pogode'' vozača u vožnji uzrok najvećeg broja nesreća, a problem koji je možda i najveći, a često se gura ustranu, jeste korištenje mobitela tokom vožnje.
U našoj zemlji lani su zabilježene 29.703 saobraćajne nesreće. Iako je to nešto manje u odnosu na ranije godine, ako se uzmu u obzir brojna zatvaranja i ograničenja kretanja, brojke su i dalje vrlo visoke.
Lindov: Otkriti stvarne uzročnike. Avaz
Profesor na sarajevskom Fakultetu za saobraćaj i komunikacije i predsjednik Udruženja inžinjera saobraćaja Osman Lindov za “Avaz” kaže da policija ne može navoditi uzročnike nesreća.
- Većinom se navedeni uzročnici prepisuju iz godine u godinu. Da bi se utvrdili uzročnici, sve se mora detaljno analizirati, od slučaja do slučaja. A, ako se ne znaju uzročnici, nemoguće je raditi na njihovom otklanjanju - poručio je Lindov.
Ističe kako je BiH potrebna jedinstvena baza saobraćajnih nesreća, prema kojoj bi se mogla raditi i detaljna analiza uzročnika.
- Nikad se ovim pitanjem nismo bavili ozbiljno, bavimo se tek kada negdje, nažalost, poginu trojica mladića. Tek tada shvatimo da naša cestovna infrastruktura ne zavređuje nikakve sigurnosne ocjene. Nismo implementirali evropske sigurnosne direktive, a naše bi ceste, prema njima, morale doživjeti stanovite promjene. Na taj način bismo pomogli ljudima da spase živote - zaključio je Lindov.
Lani je u saobraćajnim nesrećama na cestama 27 država članica EU smrtno stradalo 18.800 ljudi, što predstavlja smanjenje od 17 posto u odnosu na 2019. godinu. To znači da je gotovo 4.000 manje ljudi poginulo na cestama EU u 2020. u odnosu na godinu ranije. Iako zacrtani cilj smanjenja stope smrtnosti na cestama za 50 posto nije ostvaren, s 42 smrtna slučaja na cestama na milion stanovnika EU ostaje kontinent s najsigurnijim cestama u svijetu.
NOVI REPREZENTATIVAC
KOMENTAR DANA
VREMENSKA PROGNOZA
AKCIJA "FAIR PLAY"
PRIJETNJA OD ESKALACIJE