Bivši tužilac Haškog tribunala Džefri Najs (Geoffrey Nice), jedan od vodećih pravnika u Velikoj Britaniji, za „Avaz“ je komentirao odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Incka (Inzko) o zabrani negiranja genocida u ovoj državi.
- Žalosno je što Inckova akcija dolazi tako kasno. Opravdanja koja daje: „Duboko zabrinuti što istaknuti pojedinci i vlast u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su tokom oružanog sukoba počinjena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina“..., „pojedinci i javni organi javno propituju legitimitet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine i ti pojedinci i javni organi poštuju ili hvale osuđene ratne zločince“, očigledna su već dugo, čak i autsajderu poput mene. To je kao da Incko konačno razumije - iako je to već odavno trebao naučiti - da bosanski muslimani uvijek omanu u pisanju vlastite historije očekujući ili se nadajući da će to drugi učiniti umjesto njih, dopuštajući da Srbija to čini umjesto njih – kazao je Najs.
Ističe da se ranije propuštalo da se reagira, „naprimjer revizijom presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine ili na druge pozitivne načine“, čime se ostavljao „trajno otvoren cilj Srbiji da progura narative“.
Kako kaže, BiH se, nažalost, ne može boriti protiv posljednjih žalosnih izvještaja o genocidu u Srebrenici, ali, uprkos tome, na njenoj strani su dokazi Međunarodnog krivičnog suda koji je tačno utvrdio šta se dogodilo u Srebrenici.
- Može li kriminaliziranje poricanja genocida, kako Incko dopušta, malo pomoći, koliko god kasnilo? Možda. Doktorica Nevenka Tromp, znam, koja je manje autsajder od mene i može razgovarati s mnogo više autoriteta, redovno upozorava bosanski narod na nasljeđe koje ostavljaju svojim potomcima neuspjehom da krene u neosporivom obliku da nije bilo opravdanja – niti jednog - za bilo koje ubistvo u Srebrenici od Srba. Zapravo se nikada ni na koga ne polaže pravo – istakao je Najs.
Dodao je da on nema pravo iznositi mišljenja o unutrašnjem djelovanju Bosne.
- Kao autsajder mogu prenijeti poruku da je svijetu stalo do Bosne, ali ne više toliko. Puno je drugih tragedija i masovnih kršenja ljudskih prava za koje bi se pristojni svjetski građani mogli brinuti ako žele. Rat u Bosni je historija i velikim dijelom zaboravljen. Odavno je došlo i prošlo vrijeme kada je Bosna mogla i trebala djelovati kako bi sačuvala svoju čast postavljanjem tačnog zapisa šta se desilo. Šteta. Inckovo djelovanje u posljednjoj minuti može biti ostavljanje ličnog nasljeđa, na koje može samo on biti ponosan ili je možda istinski dobronamjerno. Bolje je od ničega i možda će spriječiti neke od najgorih srpskih revizionizama. Još važnije, to bi možda moglo nagnati bosanske muslimane da nastave da brinu o sebi za sebe i svoju djecu i djecu njihove djece uspostavljanjem baze podataka i potpuno nesavladive evidencije o krivici Srba za ono što su činili Srbija i bosanski Srbi u Srebrenici i drugim mjestima. Nadam se da će se to dogoditi. Ali ne mogu biti pun nade – zaključio je Najs.
