ZLOČIN BEZ KAZNE

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora Vojska RS zvjerski pobila 67 Hrvata

Prije nego su smaknuti gotovo sve su žene silovane, a muškarci su bili prisiljeni gledati

Žrtve zločina su bili civili. Arhiv

A. Ka. / Dnevnik.ba

24.7.2021

U selu u kojem je živjelo nešto manje od 400 stanovnika, mahom Hrvata, pobijeno je zvjerski barem 67 hrvatskih mještana. Svi do posljednjeg – civili. Pokolj u Briševu., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta, 1992. počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta Vojske Republike Srpske. Ovo je najmasovniji ratni zločin nad Hrvatima u jednom danu tokom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine, piše Dnevnik.ba.

Već godinama čitamo o Gruborima, Medačkom džepu i Ahmićima. Mjesto monstruoznog pokolja golorukih Hrvata – za hrvatsku javnost je nepoznato.

Ubijane su čitave porodice. Iz porodice Matanović ubijeno je 13 članova, iz porodice Buzuk deset, Ivandić devetero, Marijan sedmero, Mlinara i Komljena po petero… Prije nego su smaknute gotovo sve su žene silovane, a muškarci su bili prisiljeni gledati. Većina žrtava je masakrirana; odsječeni su im nosevi, spolni organi ili uši… Zapaljene su sve hrvatske kuće i crkva, a prošle godine su razbijene spomen ploče s imenima pogubljenih.

Žrtve zločina su bili civili; poljoprivrednici, seljaci, zemljoposjednici. Svakodnevni ljudi koje nije zanimala politika.

Briševo, hrvatsko selo u blizini Prijedora, najveće stratište Hrvata civila u posljednjem ratu u BiH, još je jedan zločin bez kazne.

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Mićo Praštalo, koji je, uz ostalo, optužen za sudjelovanje u ovom stravičnom pokolju, počinio je samoubistvo. On je tada bio na dužnosti zapovjednika jedne bojne iz sastava vojske bosanskih Srba koja je bila uključena u operacije masovnih etničkih progona nesrpskog stanovništva s područja općina Sanski Most i Ključ.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.