Centar za mir i multietničku saradnju ove godine obilježava 20 godina rada u svojoj temeljnoj osnivačkoj zadaći da istražuje, dokumentira, arhivira i od zaborava trajno sačuva činjenice o događajima iz naše bliske prošlosti – posebno iz perioda 1990-1996 godine.
Centar za mir danas raspolaže sa više hiljada sati audio i video-materijala zabilježenih tokom agresije na BiH, kao i poraća. U arhivi je i obimna dokumentarna građa od više hiljada fotografija koje živo svjedoče o različitim događajima u Mostaru i Hercegovini, iz perioda 90-tih godina, ali i kasnije, u periodima obnove i izgradnje grada i BiH.
Centar za mir posjeduje i ozbiljan fond više od 400.000 različitih dokumenata, knjiga i publikacija, što je omogućilo da Centar za mir izgradi ozbiljnu i autentičnu podlogu za javnu publikaciju, naučnoistraživačku aktivnost, zatim izdavačku djelatnost, organizaciju različitih stručnih i debatnih skupova i konferencija.
U periodu aktivnog djelovanja Haškog tribunala i Suda, Centar za mir je bio neupitna adresa tokom istražnih radnji kako bi doprinosio da se rasvijetle brojni događaji iz ratova u dolini Neretve i šire.
Rezultat višegodišnjeg angažmana na ovom polju nekoliko desetina aktivista i članova Centra za mir, jesu i štampane različite publikacije, pri čemu izdvajamo dvotomnu monografiju “Mostar – Urbicid 92 – 95” i “Mostar za sjećanje”, kao i svježe štampanu, inoviranu fotomonografiju “Mostar - Urbicid 1992-1995”, ne računajući veći broj brošura i publikacija vezanih uz obnovu i izgradnju Starog mosta u Mostaru.
Koristeći dokumentaciju Centra za mir, jedan broj osoba je uspio realizirati svoje magisterijske radove i doktorske disertacije. U proteklim godinama, Centar za mir bio je nezaobilazna adresa i za organizaciju velikog broja okruglih stolova, konferencija, izložbi, tribina i debata na različite teme, sa kompetentnim sudionicima i gostima.
Kompletna arhivska građa Centra za mir je 2019. godine ostavljena u vakuf Islamskoj zajednici i na čuvanje u posebnom odjelu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru.