Daniel Serwer, profesor na Johns Hopkins Univerzitetu i jedan od pregovarača Dejtonskog sporazuma, za Al Jazeeru kaže da će uloga Christiana Schmidta u BiH zavisiti i od toga ko će naslijediti Merkel.
Za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko najvjerovatnije je imao podršku Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, a može se očekivati da će Moskva uraditi sve da nakon ovoga izazove još više nestabilnosti na Balkanu, smatra Daniel Serwer, profesor na Johns Hopkins Univerzitetu u Washingtonu i jedan od pregovarača Dejtonskog sporazuma.
- Mislim da je visoki predstavnik imao podršku Washingtona i Brisela, ili barem nije bilo protivljenja. Ipak, nisam siguran da će oni glasno govoriti u njegovu odbranu. Kao čisto legalno pitanje, poticanje na genocid je krivično djelo prepoznato u međunarodnom pravu, kao i u većini zemalja. Problem ovdje je da li negiranje genocida, nakon što ga je međunarodni sud okarakterizirao kao takvog, znači poticanje na zločin. U kontekstu Republike Srpske, mislim da znači - kaže Serwer za Al Jazeeru.
Zapadne članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) donijele su odluku o imenovanju njemačkog kandidata Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH koji stupa na dužnost 1. augusta, ali bez saglasnosti Rusije.
Iako je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a sa pravom veta, visokom predstavniku ne treba zvanična potvrda ovog tijela da stupi na dužnost. Tako je tokom rasprave o tome, SAD rekao da je njegov izbor ‘završena stvar’. Nakon toga Vijeće sigurnosti je odbilo i nacrt rezolucije Rusije i Kine o ukidanju Ureda visokog predstavnika (OHR) nakon 31. jula 2022, što su ove zemlje tražile iako uslovi za to još nisu, niti će biti uskoro ispunjeni.
- Rusija i Kina su dugo htjele da ukinu OHR. One će nastaviti to da traže. Nadam se da će EU, Velika Britanija i SAD ostati čvrste pristalice ove institucije, jer je ona još ključna za provedbu Dejtonskog sporazuma - objašnjava Serwer.
Također, postoji mogućnost da Moskva blokira produženje mandata EUFOR-a u BiH koji ističe u novembru. Za njegovo produženje potrebna je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a u kojem Rusija može iskoristiti veto da blokira ovu odluku. U okviru EUFOR-ove Althea mirovne misije u BiH trenutno se nalazi 600 vojnika iz 19 država.
Serwer dodaje da se ovo može očekivati, ali da vjeruje da će Zapad pronaći način da to premosti.
“Može se očekivati da će Moskva raditi sve što može da izazove konfuziju i nestabilnost na Balkanu, uključujući i to da blokira produženje mandata EUFOR-a. Pretpostavljam da će Evropljani i Amerikanci pronaći način da to zaobiđu.”
Prije Inzkove odluke, Parlament Crne Gore je usvojio Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida. U međuvremenu je i potvrđena doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću između ostalog i za učestvovanje u genocidu u Srebrenici. Sve ovo je istovremeno dovelo do intenziviranja veličanja ratnih zločina i zločinaca, a u nekim gradovima u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji osvanuli su murali Ratka Mladića.
- Milorad Dodik i druge političke stranke u RS-u stvaraju političku snagu tako što brane masovna ubistva, uz podršku Moskve i Pekinga. To nije lijepa slika - dodaje Serwer.
Što se tiče dolaska novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ističe da se nada da će on uraditi više od svog prethodnika. Također, njegov mandat povezuje i sa odlaskom njemačke kancelarke budući da se u septembru u ovoj zemlji održavaju izbori a Merkel je najavila svoje odstupanje sa funkcije.
“Nadam se da će Schmidt biti aktivniji od Inzka, koji je bio oslabljen zbog nedostatka zapadne snage. Međutim, pretpostavljam da će dosta toga ovisiti od toga ko će zamijeniti Angelu Merkel i kakav stav će ta osoba imati prema Balkanu”, zaključuje Serwer.
