Član CSU-a u njemačkom Bundestagu Kristijan Šmit (Christian Schmidt) postaje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Šmit je uoči primopredaje u OHR-u poručio da ne dolazi kao veliki vezir Bosne i Hercegovine.

U ratu u BiH poginulo je više od 100.000 ljudi, a okončan je Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, piše njemački BR24.

Zabrana poricanja genocida

Cilj je, podsjećaju, da Bošnjaci, Hrvati i Srbi trebaju živjeti zajedno u miru. Alat za to je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu koji bi trebao nadgledati društvenu i političku obnovu zemlje s obzirom da ima dalekosežna ovlaštenja.

Sada političar iz Bavarske preuzima dužnost austrijskog prethodnika Valentina Incka (Inzko).

- Svoj mandat završio je zakonom o zabrani poricanja genocida u Bosni i Hercegovini. Ovo se odnosi i na genocid u Srebrenici, jedno od najosjetljivijih pitanja u zemlji. Srpske jedinice ubile su oko 8.000 Bošnjaka, muškaraca i dječaka, u Srebrenici 1995. godine. Politički predstavnici bosanskih Srba već su najavili da više neće prihvaćati odluke novog visokog predstavnika - piše BR24.

U tekstu se navodi da početni uslovi za Šmita neće biti lagani. On je njemačkim novinarima jasno dao do znanja da ne želi da ga se zastraši. Iritira ga što čak postoji i rasprava o ovoj temi jer ratne zločine ne treba poricati.

- Ne želim se pridružiti raspravi u zemlji. Ali to bi također bilo povezano s načinom na koji se može nositi s takvim pitanjima - kazao je.

Pomirenje, poput onog koje su Njemačka i Francuska sa velikim uspjehom tražile nakon Drugog svjetskog rata, nije ni počelo u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, smatra Šmit i ističe da će to biti veliki zadatak njegovog mandata.

- Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava - kazao je.

Šmit također želi Bosnu i Hercegovinu učiniti podobnom za kasnije pridruživanje EU.

Kao visoki predstavnik, Šmitt ima veliku moć zahvaljujući tzv. bonskim ovlastima. Naprimjer, on može samostalno smijeniti izabrane zvaničnike i donijeti zakone.

- Ove mogućnosti su samo za hitne mjere - pojašnjava Šmit i naglašava:

- Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica.

Ali on je također, kaže, spreman biti jasan i precizan.

- A neki se moraju prilagoditi činjenici da ne samo da mogu biti prijateljski nastrojen, već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan - dodao je.

Vlastito ukidanje kao cilj

Sve u svemu, nova kancelarija je izazovan zadatak za Šmita s ciljem da se sam ukine.

- Bio bi moj najveći uspjeh kada bih uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH i predati standardno orijentirnu demokratiju sa sigurnim granicama, orijentiranu na Evropsku uniju - rekao je Šmit.

Primopredaja dužnosti između novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Šmita i bivšeg Incka bit će održana danas.