HRVATSKI ŠEF DIPLOMATIJE

Grlić-Radman: Visoki predstavnik je ostatak prošlosti, BiH nije mjesto za eksperimente

Nedavnu odluku Visokog predstavnika Valentina Incka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano

Gordan Grlić-Radman. Agencije

Fu. M.

3.8.2021

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ) funkciju Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokratije u zemlji.

- Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija Visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokracije u političkom životu ove zemlje - rekao je Gordan Grlić-Radman.

Bonske ovlasti

U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj koja je ne samo jedini EU susjed BiH nego i potpisnica Dejtonskog sporazuma s pažnjom prati dolazak novog Visokog predstavnika, njemačkog političara Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.


- Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego netko tko ie u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe - rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. bonske ovlasti kojima raspolaže Visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.


Nedavnu odluku Visokog predstavnika Valentina Incka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.


- Dokaz demokratskog deficita" "Funkcija Visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti bonske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine - rekao je Grlić-Radman.

Izborni zakon

Naglasio je da se Hrvatska godinama zalaže za reformu Izbornog zakona kako bi se "onemogućilo preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu i Parlamentu države".

Smatra da unutar EU "raste podrška" takvom pristupu, a optimističan je i u pogledu mandata Šmita.

Kao rješenje definitivno ne vidi ideju Bošnjaka u BiH, odnosno prijedlog SDA.

- Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda", rekao je Grlić-Radman.

On je zaključio kako "određene snage" vjeruju da FBiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.