Mnogo se bure ovih dana podiglo oko projekta tunela „Hranjen“ nakon što je u javnosti obznanjeno da je predviđenim novcem za kompletnu izgradnju završeno svega 37 posto posla.
Iz preduzeća „Autoceste FBiH“, na čelu s v. d. direktorom Elmedinom Voloderom (SDA), saopćili su da je "evidentno kašnjenje i nedostatak sredstava, jer za preostalih 7,5 mjeseci koliko je ostalo ugovornog roka nije moguće realizirati preostalih oko 70 posto fizičkog obima, niti je to moguće finansirati preostalim novčanim iznosom od 2.131.193,80 KM“. Najavili su i raspisivanje novog tendera za izbor izvođača radova u dogovoru s Vladom FBiH.
Voloderov prethodnik, bivši direktor Autocesta FBiH", Adnan Terzić kaže za „Avaz“ da su sve optužbe krenule od nove uprave „Autocesta FBiH“ i novog direktora.
- Na osnovu poluinformacija i dezinformacija politički subjekti reagiraju kako reagiraju. Razumijem ih, isto kao što razumijem i novog direktora i upravu jer pokušavaju preko pravljenja afere na tunelu Hranjen doći do svog konačnog cilja, a to je da se tunel Prenj "prepakuje", i sa žutog FIDIC-a uradi po crvenom FIDIC-u kako bi se zadovoljio projektantski lobij. Odgovorno tvrdim da projekat tunela Hranjen nije trebalo zaustavljati – kaže Terzić.
Želi se, kako navodi, projekt izgradnje tunela Prenj, koji je planiran da se radi po sistemu „projektuj-izgradi“ pretvoriti u projektuj, pa onda tender pa onda izgradnja.
- Zato treba napraviti nered i proglasiti tunel Hranjen neuspjelim projektom da bi se sistem žutog FIDIC-a obesmislio i njima otvorio prostor da naprave izmjenu na tunelu Prenj koji je strateški projekat i od kojeg zavisi izgradnja Koridora 5C te odgoditi njegovu izgradnju – navodi bivši direktor „Autocesta FBiH“.
Ističe da je tunel Hranjen strateški, ekonomski i politički veoma bitan i da ga ne treba zaustaviti te da je zadnja stvar koja se treba uraditi - razmišljati o tenderima.
- Za strateške projekte se traže rješenja, a ne zaustavljaju se. Prema Zakonu o javnim nabavkama do 20 posto se aneksira, što znači da se sljedećih 6-7 mjeseci moglo raditi sa tom novom količinom sredstava i do tada tražiti rješenja. Odgovorno tvrdim da je problem na tunelu Hranjen vrlo jednostran i tehničke je prirode, nema veze sa politikom – rekao je Terzić.
Pojašnjava da je struktura unutar planine neuporedivo teža nego što je to bila pretpostavka kada se ulazilo u realizaciju projekta.
- U realizaciju se krenulo jer je Vlada FBiH to rekla, a mi smo samo implementatori. Ministarstvo prometa i komunikacija izdaje saopćenje da traži izvještaje od „Autocesta FBiH“ šta se dosad uradilo, a svaka tri mjeseca od početka projekta dobivaju izvještaje o tome kakav je sastav tla, kakva je geologija i koliko se napredovalo i utrošilo novca – dodao je Terzić.
Prema njegovim riječima, sada se svi prave da ništa nisu znali.
- Odgovorno tvrdim da sve što je plaćeno je urađeno. Radi se po ugovoru, po mjesečnim situacijama. Po idejnom projektu je pretpostavka bila da je 80 posto stijenske mase unutar planine 2. kategorije, međutim ona je 4. i 5. kategorije. I zbog toga je potrošeno više novca nego što je planirano i zbog toga je duži period. Dnevno u 2. kategoriji stijene možete napraviti 4-5 metara proboja tunela, a u 4. i 5. ne možete više od dva metra. Naravno da to produžava rok i povećava cijenu – zaključio je Terzić za „Avaz“.
Pojam FIDIC često je korišten u području građevinskih projekata. Najčešće je poistovjećivan s uvjetima ugovora vezanim za građenje. Skraćenica FIDIC potječe od francuskog naziva za Međunarodno udruženje konsultantskih inženjera (Federation Internationale des Ingenieurs-Conseils).
FIDIC su 1913. godine osnovali Francuska, Belgija i Švicarska, uz učešće na osnivačkom sastanku predstavnika 59, uglavnom evropskih, država. Kasnije su se pridružile i SAD, Australija, Kanada, Južnoafrička Republika...
Prateći međunarodne prakse i trendove, FIDIC je reagirao razvojem određenog tipa uvjeta ugovora za svaki zabilježeni slučaj raspodjele odgovornosti i rizika, te je 1999. godine objavio tzv. Dugin komplet ugovora. Ponovo je upotrijebljena konvencija nazivanja određenih uvjeta prema prevladavajućoj boji naslovnice. Opći uvjeti nazvani su kolokvijalno Crvena, Žuta, Srebrna i Zelena knjiga.
