Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom.
Kako "Nezavisne novine" nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.
Iz Pres-službe Merkelove za "Nezavisne novine" zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.
Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.
Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.
- Šmit je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU - saopšteno je.
Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.
Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.
"Nezavisne novine" su također više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.
- Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a 'Althea', naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika - pojasnili su "Nezavisnim novinama" iz Ambasade Rusije.
Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Šmita, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.
Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći "nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe". To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.
