Članovi grupe “Pravda za Davida” podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine jer je Vrhovni sud Republike Srpske odbio preispitati odluku Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je odbijen zahtjev aktivista za zaštitu Ustavom zagarantovanih prava.
U organizaciji Transparency International BiH, u kojoj su aktivistima “Pravde za Davida” pružili pravnu pomoć, kažu da ni niži ni Vrhovni sud RS nisu prepoznali diskriminaciju i ugrožavanje ljudskih prava i sloboda, zbog čega je podnijeta apelacija Ustavnom sudu BiH.
Vrhovni sud RS je u junu ove godine, nakon 16 mjeseci od podnošenja zahtjeva, odlučio da neće preispitivati odluku Okružnog suda. Okružni sud u Banjoj Luci je, ranije, odbio zahtjev aktivista neformalne grupe “Pravda za Davida” za zaštitu Ustavom zagarantovanih prava, koji je bio usmjeren protiv tadašnjeg direktora Policije RS-a Darka Ćuluma.
Aktivisti “Pravde za Davida” su zaštitu Ustavom zagarantovanih prava tražili jer im je policija u maju 2019. godine branila da koriste javne klupe i šetalište u centru grada, tjerajući ih sa javne površine pod izgovorom da održavaju neprijavljena okupljanja i krše javni red i mir.
Sudsko vijeće Okružnog suda je navelo da aktivistima nije bilo ništa zabranjeno kao građanima već samo kao članovima neformalne grupe “Pravda za Davida”.
Vrhovni sud Republike Srpske u odbacivanju zahtjeva za preispitivanje odluke je naveo da je tačno da građanima jeste bilo uskraćeno pravo na kretanje, “ali zato jer su održavali neprijavljen skup”.
Aktivisti “Pravde za Davida” ovakva obrazloženja sudova u Republici Srpskoj nazivaju skandaloznima jer je jasno da nisu održavana nikakva javna okupljanja.
-Zahtjev za zaštitu Ustavom garantovanih prava smo podnijeli zbog dešavanja u ‘parkiću’ pored Hrama Hrista Spasitelja kada su nam policijski službenici organičavali i zabranjivali da se krećemo. Na snimcima koji su priloženi kao dokazi jasno se vidi različito, diskriminatorno ponašanje policije prema nama iz ‘Pravde za Davida’ i prema ostalim građanima - kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Ozren Perduv iz neformalne grupe “Pravda za Davida”.
Dodaje da su aktivisti razočarani i šokirani zaključcima Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda RS-a “koji navode da nama jeste bilo zabranjeno kretanje, ali ne kao građanima Banjaluke, već kao članovima ‘Pravde za Davida’, kao i činjenicom da pomenuti sudovi postupanje policije pravdaju našim nezakonitim okupljanjima iako niko od nas nije nikada dobio prekršajni nalog za nezakonito okupljanje, a kamoli da je pravosnažno kažnjen zbog istog”.
- Građani su tih dana i mjeseci sjedili na klupama, pričali se i družili, baš kao i svi drugi građani - tvrdi Perduv te dodaje da o namjeri i karakteru postupanja policajaca u maju 2019. godine najbolje govori optužnica zbog necivilizacijskog postupanja prema Bruni Batiniću koju je Okružno tužilaštvo u Banjaluci podiglo protiv nekoliko policijskih službenika.
Ova optužnica još uvijek nije potvrđena na Osnovnom sudu.
-Sudovi su prihvatili mišljenje policije da oni nisu prijavljivali okupljanje. Ne može se svako kretanje tih lica smatrati za okupljanje samo zbog toga što su oni nekad organizovali okupljanja u Banjaluci. Policija smatra da oni, samo zato sto su nekada organizovali okupljanja, trebaju prijavljivati svaki svoj izlazak na ulice Banjaluke - kaže za BIRN BiH Uglješa Vuković iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.
Nakon što je Vrhovni sud odbio zahtjev za preispitivanje odluke Okružnog suda u Banjaluci, iz ovog suda nisu odgovorili na upit zbog čega je zahtjev odbijen i na koja javna okupljanja se misli u obrazloženju. Iz Vrhovnog suda su potvrdili da je odluka o odbijanju zahtjeva za preispitivanje donesena jednoglasno.
“Pravda za Davida” je u septembru prošle godine podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog, kako je navedeno u apelaciji, protivpravnog lišavanja sobode deset aktivista 7. jula 2020. godine. Ustavni sud još nije donio odluku po toj apelaciji.
David Dragičević nestao je u noći sa 18. na 19. mart 2018. godine, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je 24. marta na ušću rijeke Crkvene u Vrbas u Banjaluci. Prvobitna istraga utvrdila je da je smrt nastala utapanjem bez elemenata krivičnog djela. Tri mjeseca kasnije, banjalučko Okružno tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N. lica zbog ubistva Davida Dragičevića. Istragu je preuzelo Državno tužilaštvo BiH.