Do kraja mjeseca Bosna i Hercegovina će dobiti novi kredit od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 300 miliona eura, potvrđeno je za „Avaz“.
FINANSIJSKA INJEKCIJA
Politička kriza odgađa početak novih pregovora u vezi sa zaključivanjem prijeko potrebnog aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom
MMF zbog pandemije odlučio pomoći članicama. Arhiv
Do kraja mjeseca Bosna i Hercegovina će dobiti novi kredit od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu od 300 miliona eura, potvrđeno je za „Avaz“.
Naime, radi se o pomoći Međunarodnog monetarnog fonda za Bosnu i Hercegovinu.
Pojašnjeno je da su sredstva namijenjena kako bi se lakše prevladala ekonomska kriza koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.
Međutim, Bosna i Hercegovina neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će, u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u, iznos pretvoriti u SDR, odnosno „valutu“ MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije.
Iako se radi o značajnom iznosu, prema mišljenju bh. ekonomista, našoj državi je potrebna daleko veća finansijska injekcija. Međutim, od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom za sada nema ništa.
Posljednja sjednica Fiskalnog vijeća BiH održana je 22. aprila ove godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali tad nije postignuta saglasnost, a daljnji razgovori nisu bili inicirani ni s jedne strane. U međuvremenu se dogodila i promjena na čelu MMF-ove misije u BiH, umjesto dosadašnjeg rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH Endrjua Džuela (Andrew Jewell), tu dužnost obnašat će Alina Ijanku (Iancu).
Kako saznajemo, prve aktivnosti na uspostavljanju novih pregovora trebale bi se održati već početkom narednog mjeseca. Planirano je da Ijanku održi i direktne razgovore s predstavnicima bh. institucija, a neizostavna tema bit će novi aranžman, ali i potrebne reforme. Planirana je i posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da se razmotri situacija u BiH.
MMF je od bh. vlasti tražio provođenje striktno definiranih reformi. Od RS je traženo da pristane na ispunjavanje uvjeta iz trećeg energetskog paketa Evropske energetske zajednice (EZ), a konkretno da se napokon u proceduru uputi jedinstveni državni zakon o plinu i električnoj energiji. Ipak, osnovni kamen spoticanja na putu prema novom aranžmanu s MMF-om je pristanak RS na formiranje jedinstvenog registra računa fizičkih lica u BiH, a koji bi se nalazio u nadležnosti Centralne banke BiH, prema uzoru na Registar računa pravnih lica.
Od Federacije BiH zatraženo je da se što prije imenuju novi članovi Komisije za vrijednosne papire FBiH.
POLICIJA NA TERENU
TRKA ZA PREDSJEDNIKA
NA KIOSCIMA ŠIROM BIH