Tokom prekjučerašnjeg sastanka između njemačke kancelarke Angele Merkel i sadašnjeg i bivšeg visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i Valentina Incka (Inzko) navedeno je da se, između ostalog, razgovaralo o 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti za članstvo u Evropskoj uniji.

U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. godine ovi prioriteti su navedeni kao uvjeti koje BiH, između ostalog, mora ispuniti na svom putu ka članstvu u EU.

Nekoliko oblasti

Raspoređeni su u nekoliko oblasti: Demokratija/Funkcioniranje, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave. Posebna pažnja posvećena je lošem stanju u pravosuđu, pa se tako u saopćenju Evropske komisije navodi kako će Bosna i Hercegovina morati “temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir” kako bi se osiguralo ispunjenje ključnih prioriteta.

Do sada je u potpunosti ispunjen samo jedan od prioriteta, a djelimično dva. Potpuno je ispunjen prioritet pod rednim brojem 3., koji se odnosi na osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH u julu 2020. godine koje se odnose na održavanje izbora u Mostaru dijelom je ispunjen prioritet pod rednim brojem 1.

Djelimično je ispunjen i prioritet pod rednim brojem 10., koji se odnosi na zabranu mučenja “ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske” i “imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja”.

Ustavni sud BiH donio je odluku u oktobru 2019. o ukidanju dijela člana 11. Ustava RS, koji se odnosi na smrtnu kaznu, a objavom u “Službenom glasniku BiH” 7. novembra 2019. navedena odluka Ustavnog suda BiH stupila je na snagu.

Reakcije političara

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u februaru ove godine optimistično je najavio kako vjeruje da će svih 14 prioriteta biti ispunjeno do juna ove godine.

Naravno, juni je prošao, a BiH je bila daleko od ispunjenja. Puno neraspoloženiji prema zahtjevima EU bili su kadrovi SNSD-a, pa je tako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija upravo u junu ove godine izjavio da „BiH ima važnijih pitanja od 14 prioriteta iz Mišljenja EK“.

S obzirom na do sada ispunjeno iz Mišljenja Evropske unije o prioritetima za pridruživanje, čini se da je pred Bosnom i Hercegovinom još dalek put za dobivanje kandidatskog statusa.

Posljednji u regionu

Hrvatska je prva zemlja u regionu koja je aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji, a na dobivanje kandidatskog statusa čekala je godinu i četiri mjeseca. Članica Evropske unije postala je u julu 2013. godine. Sjeverna Makedonija je aplikaciju za kandidatski status podnijela 2004., a kandidatski status dobila je 2005. godine. Crna Gora je aplicirala za kandidatski status u decembru 2008., a odobren joj je tačno dvije godine kasnije.

Albanija i Srbija su aplikacije podnijele 2009. godine. Srbija je kandidatski status dobila u martu 2012., a Albanija 2014. godine. Nakon što je podnijela aplikaciju u februaru 2016. Bosna i Hercegovina, i nakon pet godina - još čeka.