Tokom prošle godine u BiH gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH (TIBiH).
ISTRAŽIVANJA
U cijelom tužilačkom sistemu samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobijenih presuda
Samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica. Avaz
Tokom prošle godine u BiH gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH (TIBiH).
- Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije. To pokazuje podatak da je čak 66,6 posto presuda za korupciju završilo uslovnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane. Također, zabrinjava i to da se pokretanje istraga i „formiranje predmeta“ u tužilaštvima sve češće koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika – navodi se u istraživanju.
Dodaje se da u cijelom tužilačkom sistemu samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobijenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.
- U 2020. podigli su 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravosnažne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na GP Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora. I ostala tužilaštva u najvećoj mjeri popravljaju ovu poraznu statistiku procesuiranjem sitne ili srednje korupcije, pa je tako Posebno odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica – pojašnjeno je.
Prema nalazima TIBiH po onome što su objavili na svom sajtu jedna se odnosi na profesora privatnog fakulteta koji je primao mito, a jedna na inspektore Poreske uprave RS koji su optuženi za isto krivično djelo.
-
- Kantonalna tužilaštva smanjila su broj podignutih optužnica za preko 50 posto a po onome što su saopštavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru. Od ukupno dvije podignute optužnice Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije. Bankarski službenici bili su u dva navrata optuženi i od strane Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije. Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih saradnika u slučaju Respiratori a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko sanskog Kantona Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem – naglašeno je.
Dodaje se da zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih krivičnih prijava.
- S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage, a taj procenat povećan je prošle godine na 60,1 posto, što je najviše u posljednje četiri godine. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o nesprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužilaštava. Treba istaći i da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene. Taj procenat prošle godine u Republici Srpskoj bio je drastično veći nego u drugim tužilačkim sistemima jer je od 77 pokrenutih istraga 47 (61%) riješeno donošenjem naredbe o obustavi istrage – zaključeno je.