Vještak za protupožarnu zaštitu najvažnija je osoba za utvrđivanje svih vrsta uzroka požara, bilo da se radi o objektima ili na otvorenom.

Jedan od njih je i Ferhat Ibrak iz Sarajeva, koji već 30 godina radi kao inspektor zaštite od požara i sudski vještak te obilazi požarišta u cijeloj BiH.

Pregled objekta

Ono što sve laike fascinira je to na koji način se može utvrditi je li požar podmetnut ili je izazvan nepažnjom ili kvarom na elektroinstalacijama.

Vještaka Ibraka pitali smo kako se uopće može utvrditi uzrok požara na kući od koje su ostali samo zidovi.

- Prvo se obiđe kompletan objekt. Posmatra se je li se požar mogao proširiti s vanjske strane, od kojih materijala je izgrađen objekt, je li stabilan, je li od drveta ili čvršćeg materijala. Potom se uzimaju izjave ljudi o tome šta su čuli ili primijetili - navodi vještak Ferhat Ibrak.

Potom se, kako kaže, pristupa obilasku unutrašnjeg zgarišta i gleda se koliko je objekt oštećen.

- Gledaju se oštećenost unutrašnjosti i pravac širenja požara. Posmatra se koje su boje zidovi, jer to upućuje na oštećenost i kako se požar širio. Ovo je specifična oblast, gdje čovjek s velikim iskustvom čita te tragove i dolazi do centra nastanka požara. Praktično, zidovi, odnosno malter i ispucalost cigle, otkrivaju gdje je nastao požar. Ovo je izuzetno specifičan posao koji ne može svako raditi - kaže Ibrak.

Paljevine vozila

Kada su u pitanju elektroinstalacije, vještak gleda jesu li u prekidima, ako jesu, utvrđuje se koliko su bile izložene požaru i visokoj temperaturi. Također se posmatra ima li na elektroinstalacijama oštećenja, odnosno tragova kratkih spojeva u vidu suza i zadebljanja.

Ibrak napominje da, usljed požara, nastaju i velike materijalne štete. U požaru u Varešu izgorjelo je sedam stambenih jedinica, a nekoliko dana kasnije u sarajevskom naselju Buča Potok uništeno je sedam stanova te je 30 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Kada su u pitanjupaljevine automobila, što se u BiH dešava veoma često, uglavnom se koristi zapaljiva materija, odnosno benzin, čiji miris ostane na požarištu.

- Također se dešava da se razbije staklo na automobilu te se ubaci zapaljena tkanina. Oštećeni, uglavnom, teško namire štetu jer naši sudovi prilikom kažnjavanja u presudi ne kažu da optuženi mora platiti pričinjenu štetu, već se to rješava u parničnom postupku. Međutim, kako vozila pale uglavnom osobe koje se bave kriminalom i nemaju svojih sredstava, oštećeni praktično nikada ne mogu namiriti štetu - kazao je Ibrak.

Dimnjaci i otrovni plin

Ibrak napominje da je u posljednjih deset godina u Kantonu Sarajevo smrtno stradalo 36 osoba usljed trovanja ugljenmonoksidom. Uzrok tome je, kaže Ibrak, nedostatak zakonske regulative u dimnjačarstvu, odnosno neredovno čišćenje dimnjaka.

- Trenutno radim nadvještačenje, gdje je studentica smrtno stradala zbog tehničkog propusta, neredovnog čišćenja dimnjaka. Ta je oblast ostala nepokrivena. Zakon o zaštiti od požara FBiH kaže da se dimovodni kanali moraju projektirati te redovno održavati i čistiti, a nigdje nije definirao to redovno čišćenje, je li dnevno, sedmično ili godišnje, a sve zavisi i od vrste goriva koja se upotrebljavaju. To je veliki problem, posebno u Kantonu Sarajevo, gdje imamo zemni plin, koji prilikom sagorijevanja stvara veliku količinu otrovnog plina ugljenmonoksida - upozorava Ibrak.

Obično krene izvana

Na pitanje kako otkriva je li požar podmetnut, Ibrak kaže:

- Ako objekt ima elektroinstalaciju kojoj je izolacija izgorjela, a ona nije u prekidu, nema kratkih spojeva, znači da je bila ispravna. Podmetanje požara obično krene s vanjske strane. Česta su paljenja i kada se desi provala pa, da bi se sakrili tragovi, onda se izazove požar. Zapale se papir ili tkanina koja mnogo sporije gori i požar se može razviti. U objekte se, također, ubacuje i takozvani molotovljev koktel.