Odlazak stanovništva iz BiH, koji je, prema mišljenju mnogih, dosegao razmjere egzodusa, pandemija koronavirusa samo je privremeno usporila. S prvim popuštanjima mjera on je nastavljen i u ovoj godini. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba.

Gube posao

- Samo u USK evidentiran je odlazak 11.500 osoba, među kojima je oko 3.500 mladih. U pitanju su Sanski Most, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin... I mi smo iznenađeni ovakvim trendom, ali on je prisutan i u drugim dijelovima BiH. Iz Odžaka je u ovoj godini otišlo oko 1.500 osoba. Tu su i Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar... U ZDK ljudi ostaju bez posla u „Željezari“ i drugim firmama, pa su i u grupama, posebno iz Nemile i okolnih sela, otišli u Sloveniju i sada vode i porodice - kaže predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Ona dodaje da je u periodu od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih saradnika, BiH napustilo oko 400.000 građana.

- Mladi od 18 do 30 godina čine 45 posto ukupnog broja. Oni odlaze zbog političke, ali i ekonomske situacije, jer nisu u mogućnosti da se zaposle - dodaje Zukić.

Da je BiH već duže vrijeme u fazi demografskog kolapsa, upozorava analitičar Adnan Fehratbegović. Osim s odlaskom mladih, kvalificiranih kadrova, naša zemlja se suočava i s negativnim prirodnim priraštajem, pa je u prošloj godini imala za 16.809 više preminulih nego rođenih.

- Prema preliminarnim podacima iz prve polovine 2021., razlika između broja umrlih i novorođenih će još više rasti u odnosu na rekordno crnu 2020. godinu. Očekivati je da će do kraja godine BiH imati možda i za 25.000 više umrlih nego rođenih. Kada tome dodate ogromne migracije, jasno je da nam prijeti neviđena kataklizma. Bojim se da nadležni ne shvataju veličinu ovog problema - kaže Fehratbegović.

Stalni boravak

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorio je da BiH nema evidenciju građana koji su napustili domovinu, ali da je, prema podacima Eurostata, zaključno s 2019. godinom, 444.957 bh. državljana imalo aktivnu dozvolu za stalni boravak u jednoj od članica EU.

- Na ovaj način država gubi trostruko. Prvi gubitak je ulaganje društva u obrazovanje jedne mlade osobe. Drugi gubitak je što ta osoba više neće trošiti novac u državi, a time ni plaćati poreze, osim tokom jednokratne posjete. Treći gubitak je da smo kao država i društvo izgubili vrhunskog ljekara, poduzetnika, inovatora ili naučnika, koji će sada doprinositi drugoj državi umjesto BiH - pojašnjava Hadžić.

Zemlja staraca

Hadžić kaže da se zvanična statistika slijepo drži podataka s popisa stanovništva iz 2013., prema kojem je BiH imala 3,5 miliona stanovnika, ali je prije nekoliko godina Agencija za statistiku BiH saopćila da u BiH živi samo 2,7 miliona ljudi. Naš sagovornik ističe da BiH neće biti, nego već jeste zemlja staraca.

- Poseban problem s kojim ćemo se u narednim godinama susresti jeste ulazak velikog broja radnika iz javnog sektora u penzioni sistem. To je ona armija glasača koja je masovno rasla nakon rata, gdje su izmišljana razna radna mjesta u javnoj upravi, agencijama, ministarstvima i javnim preduzećima. Svi oni su imali i imaju iznadprosječne plaće, tako da će imati i iznadprosječne penzije, čime su oni koji su na vlasti napravili višestruku štetu kroz finansiranje stranačkog zapošljavanja u preglomazni javni sektor i tjeranje mladih iz zemlje zbog nemogućnosti da ostvare svoje životne ciljeve u korupcijski zarobljenoj državi - navodi Hadžić.