Zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini se, tokom 2020. godine povećalo, uprkos investicijama u odsumporavanje u termoelektrani Ugljevik, pokazuje novi izvještaj mreže CEE Bankwatch i Centra za Istraživanje energetike i čist vazduh (CREA), koji je nastao u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju i Centrom za životnu sredinu.
U saopćenju Centra za životnu sredinu iz Banje Luke navodi se da je u ovoj godini emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na zapadnom Balkanu bila 2,5 puta veća od ukupne emisije svih termoelektrana u EU.
Najveći prestupnik emisija sumpor dioksida u regiji je termoelektrana Ugljevik čije emisije premašuju zbir ograničenja za sve četiri države regiona koje imaju nacionalne planove za smanjenje emisije, dok je Kakanj 7 emitovao 15 puta više SO2 u odnosu na dozvoljeno. Dodatno, termoelektrana Gacko je najveći prestupnik emisija lebdećih čestica, emitujući pet puta više od dozvoljenog.
Također je u saopćenju istaknuto da zdravstveni modeli pokazuju da je od 2018. do 2020. godine, skoro 19.000 smrtnih slučajeva povezano sa emisijama iz termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu.
-Iz priloženih rezultata vidi se sva besmislenost oko postrojenja za odsumporavanje u RITE Ugljevik. Uloženo je previše novca i vremena da bi ovo postrojenje tek povremeno i pro-forme radi funkcionisalo - neko se ovdje igra sa parama i ljudskim životima, ali niko i dalje ne odgovara - komentarisala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju smtara da je krajnje vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze.
Zemlje zapadnog Balkana od 2018. imaju obavezu smanjiti emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o velikim ložištima. Međutim, u 2020. godini su termoelektrane u BIH obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisije emitovale čak deset puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno – 220.411 tona, dok su dozvoljene emisije bile 22.195 tona.
- Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radni sati dok se ne ispune standardi emisija, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnike i zajednice - kazao je Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch.
Ove godine je Sekretarijat Energetske Zajednice pokrenuo postupak protiv BiH, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije zbog kršenja EU Direktive o velikim ložištima.
- Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput BiH, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja - naglasila je Ioana Ciuta iz mreže CEE Bankwatch.
