Njemačka je početkom godine pokrenula diplomatsku ofenzivu s ciljem vraćanja regije zapadnog Balkana visoko na ljestvicu prioriteta Evropske unije. 

Berlinski proces koji je 2014. pokrenut dobrim dijelom i na inicijativu Angele Merkel se nastavlja i nakon odlaska njemačke kancelarke s političke pozornice poslije izbora.

No što je s kontinuitetom ove politike? Deutsche Welle je razgovarao s predstavnicima stranaka koje će najvjerojatnije tvoriti buduću vladinu koaliciju kao i s predstavnicima parlamentarnih stranka s lijevog i desnog ruba političkog spektra u Bundestagu.

Unija CDU/CSU na vanjskopolitičkoj liniji Angele Merkel

Unija CDU/CSU je u posljednjih 16 godina kontinuirano na vlasti i zasigurno je, s kancelarkom Angelom Merkel, nositeljica vanjskopolitičkih smjernica SR Njemačke na zapadnom Balkanu, a aktivna je u ovom dijelu Evrope bila i tokom dramatičnih devedesetih.

Vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU Jirgen Hard (Jurgen Hardt) je u razgovoru za DW ustvrdio kako njemački demokršćani i dalje ostaju pri svojoj dosadašnjoj politici kada je u pitanju zapadni Balkan, posebno EU perspektiva svih zemalja ove regije. 

- Mi želimo da zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU - kaže Hard ali u istom dahu dodaje: 

- Izazovi nisu isti u svim zemljama regije, ali nas kao Nijemce posebno zanima implementiraju li se sve odluke donesene vezane uz pitanja pravne državu i u stvarnosti. U mnogim zemljama još uvijek prisutan visok stepen opasnosti od korupcije i organiziranog kriminala i to je ono što naravno zanima i građane u Njemačkoj - rekao je Hard.

Hard kao jedan od najvećih problema u regiji spominje neriješeni odnos između Srbije i Kosova. On u svakom slučaju, kako kaže CDU političar, mora biti riješen prije ulaska Srbije u EU i stoga je važno da se pregovori pokrenu s mrtve točke. 

No jedno je za demokršćane jasno: "Na kraju tog procesa očekujemo da Srbija prizna Kosovo kao samostalnu državu sa samostalnom vladom. Od toga smo trenutno vrlo udaljeni ali smatram da bi to trebao biti cilj mirovnih pregovora - odlučan je Hard. 

Kad je u pitanju promjena granica vanjskopolitički glasnogovornik demokršćana u Bundestagu zastupa poznato njemačko stajalište. 

- Ideju promjena granica treba jasno odbaciti ne samo u BiH nego i iz metropola zemalja koje okružuju BiH. I tu bih spomenuo jasno Srbiju kojoj treba dati do znanja da se pitanje članstva u EU ne povezuje samo s Kosovom nego i s ponašanjem kad je u pitanju BiH. No mislim da se to sve može riješiti razgovorima - rekao je.

Šmit je dobar izbor

Drugi veliki vanjskopolitički zalogaj na zapadnom Balkanu je pitanje unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine. I tu je Njemačka vlada, s Hardovom stranačkom kolegicom Angelom Markel, ove godine pokrenula inicijativu slanjem CSU političara Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na poziciju Visokog predstavnika u BiH.

- Ja sam vodio mnogobrojne razgovore sa Christianom Schmidtom i održavali smo svakodnevni kontakt i mislim da on jasno vidi da je izvan formalnih struktura koje tamo vladaju već godinama stvarnost građana vrlo udaljena od pomirenja između različitih etničkih skupina i tu treba obaviti još mnogo posla na razini društva. I tu je potreban trud, ne samo građana BiH, nego i susjednih država i EU i mislim da je Christian Schmidt ispravna osoba koja je u stanju uhvatiti se u koštac s tim problemom.

Kontinuitet jamčen i nakon izbora

Hard nema dvojbi oko toga da će politika Njemačke prema zapadnom Balkanu i nakon izbora biti u znaku kontinuiteta. 

- Mislim da će u Njemačkoj politici prema zapadnom Balkanu i dalje vladati kontinuitet i to bez obzira na to koja demokratska stranka zastupljena u Bundestagu će voditi buduću vladu i koji ministar će voditi vanjske poslove. Sigurno će na drugim planovima vanjske politike dolaziti do promjena, doduše ne ako Armin Laschet bude na čelu vlade, nego recimo koalicija socijaldemokrata, zelenih i ljevice. No kad je u pitanju zapadni Balkan, mislim da stanovnici te regije mogu imati povjerenja da će Njemačka ostati pri svom kursu i da će se unutar EU ostati odvjetnik interesa zapadnog Balkana pogotovo što se tiče perspektive punopravnog članstva. No, moram reći da unutar EU mora biti obavljeno mnogo posla kad je u pitanju uvjeravanje partnera u potrebu očuvanja perspektive - Hard.

I socijaldemokrati za kontinuitet

Nils Schmidt je vanjskopolitički glasnogovornik stranke koja trenutno ima najviše izgleda nakon izbora krajem mjeseca izići kao najjača politička snaga. 

Socijaldemokratska stranka Njemačke je i posljednjih četiri godine sudjelovala kao manjinski partner u radu savezne vlade a vicekancelar Olaf Scholz ima dobre šanse naslijediti Angelu Merkel na mjestu predsjednika vlade.

Schmid kao i njegov demokršćanski kolega Hardt ističe kako se perspektiva ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU ne dovodi u pitanja.

- Mi imamo zemlje na zapadnom Balkanu koje usprkos pregovorima koji su tijeku kod ključnih pitanja poput pravne države i razvoja demokracije čine korake unazad umjesto unaprijed, kao što je to primjer sa Srbijom. U Srbiji se susrećemo s više nego očitim ograničenjima slobode medija te ograničenja djelovanja političkih stranaka. Zbog toga Srbija, kad govorimo o važnim Kopenhagenskim kriterijima, nije napredovala nago nazadovala - rekao je Nils Schmidt.

Pitanje priznanja Kosova je i za njemačke socijaldemokrate osnovno pitanje napretka na zapadnom Balkanu. 

- Mi nećemo u EU moći primiti zemlje koje imaju nerazjašnjena granična pitanja sa susjedima i ako zbog ničeg drugog a ono zbog toga nam je potrebno rješenje otvorenog pitanja između Srbije i Kosova. Potrebno nam je i zbog toga kako bi sve članice EU mogle priznati Kosovo - zaključuje Schmid.

Odgovornost Hrvatske u BiH

Schmid također smatra da je odlazak jednog njemačkog političara na funkciju Visokog predstavnika u BiH dobar potez. 

- Gospodin Šmit je na novi položaj otišao uz nadstranačku podršku. On je vrlo iskusan političar koji dobro poznaje BiH. Zemlja ima mnogo problema, poput Izbornog zakona koji funkcionira po etničkim kriterijima, pitanje središnjih organa... Naša želja je da BiH postane funkcionirajuća država koja će na kraju postati i članica EU-a.

Schmid smatra kako je Hrvatska vrlo važan pomagač kada se radi o EU perspektivi susjednih zemalja ali i kad je u pitanju rješenje problema u BiH. 

- Zemlje koje su već u EU i dobro poznaju regiju su vrlo važni partneri i za njemačku vladu. Hrvatska tu ima i posebnu odgovornost i dalje pružati otpor secesijskim nastojanjima hrvatske zajednice u BiH i dalje podržavati cjelovitost BiH", rekao je političar SPD-a u čijoj nadležnosti se posljednjih četiri godine nalazilo i Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Heikom Maasom koji je uz Merkel jedan od motora njemačke diplomatske ofenzive na zapadnom Balkanu.

Prilično sam siguran da će se pojačane diplomatske aktivnosti Njemačke u tomu da temu zapadnog Balkana zadrži visoko na ljestvici prioriteta Europske unije nastaviti i nakon izbora, bez obzira na to koja će politička konstelacija doći na vlast. Po tom pitanju među demokratskim strankama u parlamentu vlada vrlo stabilan konsenzus - zaključuje Schmid u razgovoru za DW.