U MZ Bijela Ploča po prvi put je obilježen izuzetno važan datum iz godina agresije. Naime, 24. septembra 1992. godine uništen je oklopni voz sa agresorskim snagama i spriječen njihov ulazak u Maglaj. Da se to nije desilo, pitanje je kakav bi tok rata bio na maglajskom području, šta bi bilo sa gradom i njegovim stanovnicima.
Obilježavanje 24.septembra, odnosno akcije „Oklopni voz“, zajednički su organizovali MZ Bijela Ploča i Udruženje boraca „327 Viteška brigada“ i to u okviru manifestacije „Septembarski dani otpora 92-95“.
U ljeto 1992.godine i Bjelopločani su se okupili da brane kućni prag, vrlo brzo se organizovao vod od 120 ljudi, ne samo sa područja ovog nego i okolnih naselja pa i izbjeglica sa dobojske općine, prisjeća se Mehmed-Meho Gračić, bivši zamjenih komandira voda. Gračić je bio vrlo emotivan, suze su često punile njegove oči, posebno dok se prisjećao svojih nekadašnjih saboraca Ćate, Miška, Dine Omerčića, iskusnog pirotehničara Mehmeda Mahmutagića i mnogi drugih.
- Dobili smo dojavu o tome da se približava oklopni voz. Sjećam se da smo dobili dvije granate za RPG i nešto sitne municije. Pokušala se prvo gađati pruga i tako zaustaviti transporter, kada to nije uspjelo, rahmetli Dino Omerčić-Zec uzeo je ručni bacač i pogodio direktno u otvor oklonog voza. Čula se jaka detonacija, vidio se dim, znali smo da je voz uništen - prisjeća se Gračić.
U okviru obilježavanja ovog datuma položeno je cvijeće na spomen-obilježje šehidima-poginulim braniteljima Bijele Ploče i mezar rahmetli Dine Omerčića gdje je mjesni imam Salih Subašić proučio dovu. Mještani Bijele Ploče i njihovi gosti zatim su se okupili kod rampe, na mjestu na kojem je uništen oklopni voz.
- Danas naviru sjećanja koja su bolna i tužna, ali danas smo i ponosni jer smo odbranili Maglaj i BiH, herojski, časno i pošteno - rekao je Mirsad Mahmutagić, načelnik općine.
Prisutnima su se obratli i Eldina Mehinagić u ime MZ te Semir Mutapčić, sekretar Udruženju boraca „327 Viteška brigada“. Kako je Mutapčić naglasio, u udruženju će se posebno angažovati na prikupljanje, čuvanje i publikovanje arhivske građe o godinama agresije i to će im biti jedan od prioriteta u budućnosti kako se ne bi zabiravili heroji odbrane maglajskih prostora kao i cijena koja je plaćena za život u slobodi.
