Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je korist 33 bh. državljanina koji su podnijeli tužbu protiv Azerbejdžana, navodeći da su žrtve trgovine ljudima.
PRAVOSUĐE NA SKENERU
Tužilaštvo BiH je julu 2014. godine podiglo optužnicu Bože Vučenovića, vlasnika firme “SerbAz”, i njegovih saradnika ali su pravosnažno oslobođeni, odlukom Suda
Radnici prošli razne torture. Ilustracija
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je korist 33 bh. državljanina koji su podnijeli tužbu protiv Azerbejdžana, navodeći da su žrtve trgovine ljudima.
U pitanju su radnici koji su, preko firme bh. firme “SerbAz”, od 2006. do 2009. godine radili u Azerbejdžanu na velikim građevinskim projektima. Ovi radnici su, zapravo, imali status robova.
Neki su i pretučeni, a jedan je radnik preminuo.
Na ovim projektima je bilo angažovano oko 700 radnika iz BiH, Srbije i Makedonije. Bh. državljani, njih 33 sa Zoletićem na čelu, tužili su Azerbejdžan. Sud u Strazburu je u četvrtak presudio u njihovu korist i naložio da im da se isplati po 5000 eura nematerijalne štete, dok je odštetni zahtjev za materijalnu štetu – odbijen.
- Sud je uzeo u obzir opći opis radnih i životnih uvjeta navedenih u parničnom zahtjevu podnositelja zahtjeva, kao i dodatni materijal na koji su se oslanjali pred domaćim sudovima i Sudom. Tačnije, pozvali su se na izvještaj (“ASTRA” izvješće) od 27. studenog 2009. koji su pripremile tri nevladine organizacije iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske u suradnji s Azerbajdžanskim migracijskim centrom (“AMC”). Ovaj izvještaj pruža detaljniji prikaz navoda koji se odnose na postupanje prema radnicima od strane "SerbAza" i sadrži dodatne informacije o potencijalnoj situaciji prisilnog ili obveznog rada i trgovine ljudima - navedeno je u odluci Evropskog suda za ljudska prava.
Nadalje, navodi Sud, bila su prisutna i tri sastavna elementa trgovine ljudima.
- Činjenica da su podnositelji zahtjeva bili regrutirani u Bosni i Hercegovini, da ih je grupa dovela u Azerbejdžan od strane privatne tkompanije i da su se zajedno nastanili u za to predviđenom smještaju, koji navodno nisu mogli napustiti bez dopuštenja poslodavca - navedeno je u presudi.
Šta je utvrdio Sud BiH. Avaz
I dok vlast i pravosuđe u Azerbejdžanu nije preduzelo ništa, Tužilaštvo BiH je julu 2014. godine podiglo optužnicu Bože Vučenovića, vlasnika firme "SerbAz", i njegovih saradnika. Ali, u julu 2019.godine, oni su oslobođeni. Prošle godine i pravosnažno.
Evo šta piše u odluci Suda BiH:
Sud Bosne i Hercegovine je dana 4. decembra 2019. godine donio presudu u predmetu Božo Vučenović i dr. kojom je optuženi Božo Vučenović oslobođen optužbe da je radnjama iz tačke 1. izreke presude počinio krivično djelo organizirani kriminal iz člana 250. stav 3. u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima iz člana 186. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), a radnjama iz tačke 2. izreke presude krivično djelo pranje novca iz člana 209. stav 3. u vezi stavova 1. i 2. KZ BiH.
Optuženi Rade Ljubičić, Safet Turanović, Rasim Turanović, Zoran Dmitrović, Zoran Kalajdžić, Nedeljko Vučenović i Miroslav Vučenović oslobođeni su optužbe da su radnjama iz tačke 1. izreke presude počinili krivična djela organizirani kriminal iz člana 250. stav 2. u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima iz člana 186. stav 1. KZ BiH, dok je optuženi Milan Vučenović oslobođen optužbe da je radnjama iz tačke 2. izreke presude počinio krivično djelo pranje novca iz člana 209. stav 3. u vezi stava 1. KZ BiH.
Sud je u predmetu Božo Vučenović i dr. S1 2 K 008235 20 Kž, dana 1. aprila 2021. godine, otpremio drugostepenu presuda kojom je odbijena žalba Tužilaštva BiH, te potvrđena prvostepena presuda.