U Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu danas se održava rasprava u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Rasprava pred Velikim vijećem održava se na osnovu zahtjeva BiH za preispitivanje presude iz avgusta prošle godine, kojom je utvrđeno da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno u slučaju glasanja za kandidate za Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BIH. Naime, kao neko ko pripada tzv. ostalim i živi u FBiH, Kovačević nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u ovom entitetu. Presuda koja u pitanje dovodi trenutni politički sistem, koji preferira etničku pripadnost i ugrožava demokratiju, danas je predmet preispitivanja.

Pravni ekspert Nedim Ademović kaže da je ovo jedna u nizu presuda kojima Evropski sud za ljudska prava nastoji osigurati da politička prava svih građana u BiH budu izjednačena, bez obzira na njihovo prebivalište, etničku odnosno nacionalnu pripadnost.

Standardi kao u EU

- Ovaj predmet, kao i prethodnih sedam, imaju samo jedan cilj, da se u BIH uspostave standardi kakvi vladaju u drugim evropskim, demokratskim i pravnim državama. Ovdje se ne radi, a što se pokušava u javnom prostoru nametnuti, o pokušaju uspostavljanja tzv. većinske, proste demokratija, koja je zagovarana i uspostavljena u ustavno – pravnim režimima većine evropskih država, u odnosu na neku konsocijativnu demokratiju koja postoji u određenom broju država kao sasvim legitiman i prihvatljiv vid uređenja. Ovdje se radi o uspostavljanju aktivnih i pasivnih biračkih prava koja će biti garantovana svim građanima, bez obzira na bilo kakvo njihovo statusno pitanje, a ne o nametanju određenog vida demokratskog uređenja. Da li će u BiH građani i javna vlast odlučiti da se u ovoj zemlji uspostavlja jedan ili drugi model, ili neki hibridni, specifičan za BiH, to je unutrašnja stvar BIH i s tim Evropski sud nema ništa. ESLJP je dužan da štiti standarde iz Evropske konvencije i mislim da je to urađeno u predmetu Kovačević – pojašnjava Ademović.

Presuda u predmetu Kovačević, dodaje, donosi i nešto novo, jer razbija koncept ograničenih izbornih jedinica, pošto je naglašeno da svi građani, bez obzira gdje žive, moraju imati mogućnost da državne funkcionere biraju na cijeloj teritoriji BIH, počevši od članova Predsjedništva BIH.

- To je sasvim prihvatljivo za 21. vijek, da možete birati ljude koji vas predstavljaju, bez obzira odakle kandidat dolazi. Mogu da shvatim etno-nacionalni koncept, koji je suprotan ovome, retrogradne političke snage koje se bore da na državni nivo dolaze isključivo predstavnici sa njihovih izbornih teritorija, koje oni u cjelosti kontrolišu, a koje su zasnovane na konceptu „većinska etnija plus teritorija“. Međutim, etno-nacionalni koncept je odavno osuđen, ne samo od ESLJP, već i od Ustavnog suda BiH još davne 2000. godine. Bilo koje ograničavanje bilo kojih prava, a pogotovo osnovnih, demokratskih, kao što su aktivno i pasivno biračko pravo, ako je zasnovano isključivo na etničkom nivou, nije prihvatljivo. ESLJP je smatrao da to apsolutno nije opravdano, jer nakon Drugog svjetskog rata u Evropi važi princip kojeg je nametnuo Evropski sud da ograničenje prava koje se zasniva na vjerskom, etničkom, nacionalnom ili bilo kojem drugom statusu ne može pravno opstati – ističe Ademović.

Presuda ESLJP dočekana je snažnim otporima u političkim krugovima i javnom prostoru, a Ademović smatra da su teoretske šanse da ona bude preinačena 50:50 posto, ali smatra da većina članova vijeća neće biti za njeno preinačenje. Naš sagovornik smatra normalnim i očekivanim da se svaka država, pa i BiH, bori protiv presude za diskriminaciju, kao najveći građanski delikt, ali cijeli slučaj opterećuju i kontroverze koje stvaraju pritisak pred donošenje konačne odluke. Ademović ne podržava postupanje Hrvatske, pa ni visokog predstavnika u ovom slučaju.

- U javnom prostoru možemo naići na opravdanu kritiku jedne donacije od strane Hrvatske koja je ESLJP data u vrlo nezgodnom trenutku. Smatram da je to izvan svakih diplomatskih mogućnosti, jer se odlučuje o vrlo bitnom unutrašnjem pitanju BiH u koje Hrvatska ne treba da se miješa. Ne radi se o nečemu što vitalno dira njene vanjskopolitičke interese, već o uspostavljanju pravno-državničkih standarda u BiH. Hrvatska se u tom pogledu morala suzdržati, posebno imajući u vidu da je sama, na vlastiti zahtjev, insistirala da iznese svoje stajalište pred Sudom što joj je dopušteno – kaže Ademović za "Avaz".

Involviranost Hrvatske

Po prvi put je, dodaje, samoinicijativno je i visoki predstavnik zatražio da iznese svoj stav, iako se ovaj predmet ne tiče njegovih odluka, već preispitivanja Ustava BiH kojeg i on mora poštovati.

- Tačno je da u tom obraćanju, barem po onome što je objavljeno, nema snažne kritike ESLJP u predmetu Kovačević, ali se na par mjesta provlače sumnje da je takva odluka u pravnom, pa čak i u političkom smislu u ovom momentu nepoželjna u BIH. Uzimajući u obzir status i autoritet visokog predstavnika mislim da takve izjave izlaze van okvira njegovog djelovanja. Visoki predstavnik je i do sada optuživan da je imao nelegitimne veze sa HDZ-ovima. I ovaj predmet, nažalost, još jednom izaziva takvu sumnju. Involviranost Hrvatske u predmet Kovačević dovodi se u vezu sa samoinicijativom visokog predstavnika, što smatram da za njegovu reputaciju nije dobro – ističe pravni ekspert Nedim Ademović.