Visoko obrazovanje u BiH godinama je u problemima, a zbog pandemije koronavirusa javili su se i novi izazovi. Dopune zakona o visokom obrazovanju usvojile su skupštine Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, kojima je omogućen prijenos tri predmeta u iduću akademsku godinu u KS i ZDK, a u TK četiri. Ipak, svi zahtjevi studenata nisu ispunjeni, kao što je bezuvjetni prelazak u narednu akademsku godinu.

Usklađivanje modela

Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH i profesor Pravnog fakulteta u Zenici, istakao je da ovo nisu jedini problemi kada je u pitanju kvalitet obrazovanja.

- Imamo reforme visokog obrazovanja u posljednjih 15-20 godina, usklađivanje naših modela s procesima bolonjskih modela, odstupanje od onoga što je bio tradicionalni model obrazovanja u nekom ranijem periodu - rekao je Hašić.

Dalje objašnjava da u BiH postoji deharmonizirani sistem visokog obrazovanja u kojem je 12 područja samostalnih obrazovnih sistema.

Različita rješenja

- Disharmoniziran sistem dovodi do nesklada i u jednom prostoru može biti idealan model obrazovanja, a u drugom ne. I prije pandemije imali smo različita rješenja od jedne nadležne obrazovne vlasti do druge - istakao je Hašić.

Visoko obrazovanje je, kako kaže, zakonom definirano kao nešto što je od posebnog interesa za BiH.

- Neka od tih rješenja su donesena na način da je u jednom kantonu neko mogao da upiše narednu godinu bezuvjetno, u drugom s tri ili četiri nepoložena predmeta. U skladu sa zakonom je moguće, a da nije dobro i da ne doprinosi kvalitetu i to je nesporno. To nije u interesu poboljšanja kvaliteta visokog obrazovanja - zaključio je Hašić.

Prijenos se plaća

Eldar Abaz, student druge godine, kazao je da je bezuvjetni prelazak izazvao najveće reakcije, ali da to nije bio jedini zahtjev. Prema njegovim riječima, zahtjev o bezuvjetnom prelasku nastao je iz razloga što je veliki broj studenata i roditelja ostao bez posla, a obnova godine se plaća.

- Prva tri zahtjeva tiču se isključivo kvaliteta obrazovanja, da se objasni gdje ide novac za informacioni sistem, zašto se plaća biblioteka i da se omoguće veća prava studentima s invaliditetom. Svaki predmet koji se prenosi se plaća, u većini slučajeva 100 KM. Ako neko obnovi godinu, mora platiti školarinu, plus prijenos predmeta, što je ogroman udar na budžet studenata. Mislim da je potrebno da se razmišlja i o tim situacijama jer smatrati da će se obrazovanje narušiti je nefer iz razloga što ako neko prenese predmet na sljedeću godinu, neće oštetiti mene, vas, niti bilo koga drugog ko je položio ispite u roku - rekao je Abaz.

Istakao je da se zahtjevi se tiču ove godine te da su to tražili kao dopunu, a ne izmjenu Zakona.