Dramatične trenutke sa stanovnicima poplavljenih područja proveli su i aktivisti Fondacije “Atelje za društvene promjene”, a prema posljednjim informacijama nivo vode stagnira ili se postepeno smanjuje. Još jedna katastrofa koju preživljavaju stanovnici Sarajeva, Trnova, Jablanice, Konjica i drugih gradova, nova je opomena da se stanje u brojnim oblastima iz temelja mora mijenjati ili će posljedice uskoro biti mnogo teže.

- Naučnici širom svijeta opominju i upozoravaju da se suočavamo sa klimatskim promjenama. Kao što kaže profesor Muriz Spahić, čovjek prirodom ne može upravljati, već se prirodi mora prilagođavati, a čini mi se da se mi ničemu ne prilagođavamo – kaže Lejla Kusturica, direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene iz Sarajeva.

Osim sa enormnim količinama padavina, BiH trpi i posljedice lošeg planiranja, od oblasti gradnje i neplanske sječe šuma do održavanja korita rijeka i kanalizacionih mreža.

- Jedna trećina BiH nema reguliran odvoz smeća i u tim dijelovima zemlje smeće završava u našim rijekama – ističe Kusturica.

Ekološke bombe

Atelje za društvene promjene već godinama se bori protiv izgradnje malih hidroelektrana na bh. rijekama i podržava aktiviste i građane širom države, koji nastoje odbraniti ove izvore života u svojim mjestima. I tokom ovih poplava bilo je očigledno da takvi objekti predstavljaju opasnost.

– Aktivisti od marta upozoravaju da gradnja takvih objekata na Kasindolskoj rijeci, jedna je izgrađena, druga se gradi, a treća je planirana, stvara brane na vodotocima. Prilikom gradnje materijal, balvani, granje, odlagani su uzvodno u korito rijeke i stvoren je prirodni bazen. Ljudi koji žive tu, koji imaju životno iskustvo i znanje od svojih pradjedova, govorili su da je to ekološka bomba koja će pući i nositi sve do naselja. Niko nije slušao i upravo se to desilo. Isto je i sa malom centralom na Krupcu. Korito Željeznice je suženo jer je unutar korita napravljen cjevovod za malu hidrocentralu – pojašnjava Lejla Kusturica.

Poziva da se konačno počne razmišljati dugoročno i u interesu građana, a ne privatnog sektora. Iz Ateljea već duže vrijeme upozoravaju da ekološki zakoni u BiH ne štite okoliš, već one koji iskorištavaju naša prirodna bogatstva, da to mogu raditi “po zakonu”.

Ona podsjeća da je u junu prošle godine Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio zaključak o zabrani gradnje malih hidrocentrala, a Vladi FBiH tada je naloženo da uradi zakon kojim će se to učiniti.

- Vlada FBiH u datom roku od tri mjeseca ništa nije uradila i onda se aktivistička zajednica BiH organizirala. Napravili smo jednu veliku kampanju, pomoglo nam je 25 velikih svjetskih okolišnih organizacija, i Leonardo DiCaprio, jer su prepoznali da su naše rijeke pitke vode od kojih ovise mjesta, te da je to važno za planetu. Vlada FBIH je sa zakašnjenjem od nekih godinu dana uradila zakon o električnoj energiji, kojim se zabranjuje daljnje izdavanje energetskih dozvola. Vlada je predložila da se taj zakon razmatra po hitnoj proceduri, ali Predstavnički dom, taj isti koji je ranije usvojio takav zaključak, usvojio taj zakon ali po redovnoj proceduri. Iz moje perspektive popustili su pod pritiscima energetskog lobija – ističe Kusturica. Zakon je trenutno “zaustavljen” u Domu naroda PFBiH i od aprila se od predsjedavajućeg i njegovog zamjenika Tomislava Martinovića i Aljoše Čampare traži da ga uvrste u dnevni red, jer ako se zakon usvoji za godinu dana neće imati svrhe pošto se neće odnositi na sve oni koji do tada zaključe koncesione ugovore.

Energetski lobi

A energetski lobi je jak i bogat, jer investicije u izgradnju MHE vraćaju se u roku od oko pet godina, a profit iznosi i do milion maraka godišnje. I oni se bogate sa leđa građana, jer su na snazi i podsticajne mjere za gradnju MHE.

– Mi plaćamo subvencionirani dio otkupne cijene. Njima se struja plaća po 60 posto većoj cijeni a građani kroz svoje račune izdvajaju u taj fond. Dođu i uzmu rijeku, naprave štetu u prirodi, a onda ti uzmu i novac. Stvarno šizofrena situacija – kaže direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene, Lejla Kusturica.

U BiH je do danas izgrađeno 118 malih hidroelektrana, ali mnoge ne poštuju ni važeće propise. U RS je trenutno u toku kampanja da se usvoji zakon o obnovljivim izborima energije, kojim bi se ukinuli podsticaji graditeljima MHE, a dala mogućnost da građani, uglavnom koristeći energiju sunca, proizvode struju za vlastite potrebe a eventualni višak prodaju.