Milorad Dodik se sastao s premijerima Mađarske i Slovenije Viktorom Orbanom i Janezom Janšom.

Šta god neko mislio o politici Dodika, a pristojni ljudi misle sve najgore, ne može se reći da ona nema svoj pravac i svoje saveznike.

Godine savezništva

Dodik i SNSD s desničarskim političkim frakcijama u svijetu već godinama održavaju dobre odnose. Osim s Orbanom i Janšom, SNSD sarađuje sa Slobodarskom strankom u Austriji, Sjevernom ligom u Italiji, čiji je lider Mateo Salvini (Matteo Salvini) bio i premijer između 2018. i 2019. godine, francuskim Nacionalnim savezom (bivšim Nacionalnim frontom) Marin le Pen (Marine), a njegovi bliski i dobri odnosi sa zvaničnom Moskvom se konstantno potvrđuju Dodikovim čestim sastancima s Lavrovom i Putinom te bezrezervnom podrškom koju Rusija pruža njegovim zahtjevima.

Dodik se redovno sastajao i s predsjednikom Slobodarske partije i bivšim austrijskim vicekancelarom Hajnc-Kristijanom Štraheom (Heinz-Christian Strache), koji se povukao nakon čuvene afere “Ibica”. Štrahe je bio jedan od rijetkih evropskih lidera koji su otvoreno govorili kako Republika Srpska “ima pravo na nezavisnost”.

Lobiranje za haos

Nedugo prije Dodikovog susreta s Janšom i Orbanom Željka Cvijanović posjetila je, također, Mađarsku i Poljsku, gdje se sastala s njihovim zvaničnicima. U obje zemlje vladaju desničarske antiliberalne stranke.

Naravno, jasno je šta je motivirano posljednjim susretima i Dodika i Cvijanović: rukovodstvo RS traži podršku za posljednju avanturu udara na državu i jednostrano preuzimanje nadležnosti BiH.

Dodik se povezao i odlično uklopio među one koji u današnjem svijetu jedini i mogu podržavati njegovu ultranacionalističku separatističku politiku - populističke desničare, tj. “suvereniste”, kako sami sebe vole nazivati, koji danas vladaju u nekoliko država u Evropi, te predstavljaju respektabilnu silu u još nekoliko njih. Dodik se u tom svijetu nametnuo kao ravnopravan partner, koji je rado viđen među predsjednicima i premijerima iz tog bloka.

Stoga, kada Dodikov lobista u SAD Obrad Kesić izjavljuje da trenutno sedam članica EU podržava otcjepljenje RS, to možda i nije tako daleko od istine.

I možda ne ni bila tolika opasnost u tome što nacionalistička desnica podržava otcjepljenje RS koliko pitanje s kojim jakim političarima koji podržavaju cjelovitu, multietničku i građansku BiH probosanski lideri danas uopće sarađuju.

Postoje li socijaldemokratski, liberalni, demokršćanski lideri s kojima se susreće neko od naših političara?

Članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović uglavnom se susreću s nižim zapadnim funkcionerima na službi u BiH i ne mogu doprijeti do ozbiljnijih državnika.

Krah diplomatije

Lider SDA Bakir Izetbegović svoju je vanjsku politiku potpuno podredio bezrezervnom služenju interesima turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), pa je tako i veći dio jedinstvenog susreta s Angelom Merkel 2018., prema tvrdnjama svjedoka, potrošio na prepirke s njemačkom kancelarkom oko toga je li Erdoanu trebalo dozvoliti da u Sarajevu održi predizborni skup, koji mu je u Njemačkoj bio zabranjen.

Solidna diplomatska mreža koju smo imali poslije rata uglavnom je razorena, naši lideri ne uživaju gotovo nikakav ugled i nemaju veze u svijetu, a političari sa Zapada koji su poslije rata zbog stradanja i odbrane građanskih vrijednosti imali simpatije prema BiH uglavnom više nisu na sceni.

Danas, kada se Bošnjaci očajnički nadaju zapadnoj intervenciji da se zaustavi Dodikov avanturizam udara na državu i institucije, čini se da ih u svijetu sve manje lidera čuje.

No, očekivani je to rezultat najmanje jedne decenije neodgovorne i pogubne vanjske politike.

Susret s Benonom

Uljeto 2018. godine sadašnja predsjednica RS Željka Cvijanović u Vašingtonu se sastala sa Stivom Benonom (Steve Bannon), jednim od idejnih tvoraca izborne kampanje Donalda Trampa (Trump) i glavnim strategom Bijele kuće u prvih sedam mjeseci njegovog mandata. Benon je važio za svojevrsnog „desničarskog Soroša“, ideologa globalne nacionalističke desnice koji je nastojao u jednu globalnu organizaciju okupiti desničarske lidere kako bi radili na preuzimanju zapadnih. Podsjetimo da je Benon uhapšen 2020. vezano za prevare u prikupljanju novčanih sredstava tokom predizborne kampanje Donalda Trampa.