Predstavnici Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalnog saveza logoraša Banja Luka, Saveza udruženja logoraša USK "Dr. Irfan Ljubijankić", Udruženja logoraša Sanski Most i Udruženja logoraša “Omer Filipović” Ključ, obilježili su danas 29. godišnjicu početka raspuštanja zloglasnog logora Manjača. 

Nađene masovne grobnice

Skrenuta je pažnja nadležnima na neriješen status i brojne probleme logoraša, odnosno žrtava ratne torture u BiH. I ovaj put naglašena je važnost da budu sankcionisani svi koji su okrvavili na tom i sličnim mjestima.

Logor Manjača, koji se nalazio u krugu vojnog poligona iznad Banje Luke, jedan je od prvih formiranih od ukupno 657 logora i mjesta zatočenja u BiH u periodu od 1991. do 1996. godine.

Kako su naveli iz Saveza logoraša u BiH, nakon početka agresije na BiH ovaj logor osposobljen je za prijem logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz općina Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor-Varoš, Mrkonjić-Grad, Šipovo, Banjaluka, Doboj... Kroz njega je prošlo više od 5.000 logoraša.

Iako broj ubijenih u Manjači nikad nije precizno utvrđen, u neposrednoj blizini poligona Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pronašao je masovne grobnice gdje su skrivana tijela.

Ponovo formiran

Tokom prvog raspuštanja 14. novembra 1992. puštena je veća grupa logoraša a dio je razmijenjen. Jedan broj ih je prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Ali, logor Manjača ubrzo je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Dane Lukajić na šest godina, Željko Bulatović na 11godina, Siniša Teodorović na osam godina i Zoran Gajić na šest godina zatvora - podaci su Saveza logoraša BiH.