UPOREĐIVANJE VALUTA

Svestrani meteorolog Nedim Sladić: Kako mi je ekonomska kriza Turske išla u korist

Dakle, računica je bila jasna - za svakih promijenjenih 100 eura, dobijao sam obično oko 10 do 15 KM više nego prvog puta, a u totalu svih izmjena “izašao sa oko 100 BAM više u džepu”, napisao je Sladić na Facebooku

Piše: N. Aj.

21.11.2021

Nedim Sladić. Arhiv

Meteorolog Nedim Sladić na Facebooku se osvrnuo na omjer turske lire i konvertibilne marke.

Otkrio da je u Turskoj živio u vrijeme vanrednog stanja i ekonomske krize zbog čega su mu interesantne brojke.

Meni su ovdje interesantne brojke, jer sam i sam živio u Turskoj u doba vanrednog stanja i ekonomske krize, a matematički, kriva na grafikonu govori dosta toga. Daleke 2007. i 2010. kada je moja porodica posjećivala Tursku, odnos je bio 1:1 - 1 lira = 1 KM. U septembru 2017. taj odnos je pao skoro na 1:2.


Na početku razmjene

Ekonomska kriza u Turskoj je, kako mi rekoše moji turski prijatelji, tek pokazala zube po mom dolasku i odmah me upozorili kako inflacija meni ide u korist, a njima na štetu. U februaru 2018. kad sam otpočeo svoju razmjenu, odnos je bio 1:2,2, ili 1 lira = skoro pola KM (0,45), da bi do juna pao na ispod 0,35.

Evo i primjera kako mi je kriza “išla u korist”. Prvi put kada sam zamijenio novac 22.02.2018. u mjenjačnici sam za 100 EUR dobio 465 lira (1 EUR = 4,65 lira). U martu taj iznos se popeo na skoro 500 lira, a u aprilu i maju na 530 lira. U junu i julu, kada sam ponovo mijenjao novac iz svog granta, iznos je porastao na gotovo 600 lira (580) - napisao je Sladić na Facebooku.

Dodao je da, kada je napustio zemlju u avgustu, počela je još više da pada.


Cijena sehura

- Dakle, računica je bila jasna - za svakih promijenjenih 100 eura, dobijao sam obično oko 10 do 15 KM više nego prvog puta, a u totalu svih izmjena “izašao sa oko 100 BAM više u džepu”.

Inflacija je počela kao da se osjeća, mada to nije bila ni približna o kojoj čitam danas. Iz osnova ekonomije koju me učila dr Edita Đapo sjetio sam se osnovne definicije - cijene rastu, kupovna moć slabi. Sjećam se da su se i tada mijenjale cijene iz dana u dan, ali ne tako strahovito i drastično kako danas čitam da kanister od 5 litara ulja sa 40 lira poraste u roku nekoliko sati na 80 lira. Recimo, u moje doba hljeb je ujutro znao biti 0,75 lira, popodne 1,25 lira, a navečer 1,15 lira.

Ulje je znalo varirati od 3 lire do 5 lira, a recimo i pitu u buregdžinici bi jedan dan za jedan frtalj plaćao 5 lira, drugog dana 8 lira, da bi trećeg dana ponovo pala na 5 ili 6 lira. Međutim, u maju te naročito junu mjesecu cijena sehura na fakultetu je znala značajno oscilirati - jednog jutra za istu gramažu plaćaš 15 lira, drugog 30, trećeg 20, četvrtog ponovo 15, petog 40 lira. Sad je toliko oslabila lira da se spustila gotovo u bescjenje - zaključio je Sladić.

Status Nedima Sladića. Printscreen

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.