Postavljanjem poslaničkih pitanja na koja bi članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine trebali odgovarati usmeno, počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
SARAJEVO
Predstavnici iz RS-a u državnim institucijama odbijaju učestvovati u radu i donošenju odluka državnih institucija
Parlamentarna skupština BiH. Fena
Postavljanjem poslaničkih pitanja na koja bi članovi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine trebali odgovarati usmeno, počela je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Nakon toga uslijedilo je utvrđivanje dnevnog reda kojim je predloženo razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač poslanik Naše stranke Damir Arnaut. Komisija za saobraćaj i komunikacije podržala je danas principe predloženog zakona.
Predlagač zakona u obrazloženju navodi da je u svim dijelovima BiH primjetno sve češće oštećivanje saobraćajnih znakova na način da se prefarba ili na drugi način prekrije samo jedno od dva pisma (latinično, odnosno ćirilično) na kojem je natpis napisan.
Dodaje da je, uzimajući u obzir raširenost ovog problema i činjenicu da postojeće sankcije očito ne predstavljaju adekvatan preventivni mehanizam, neophodno pooštriti prekršajne sankcije.
Predložena dopuna predviđa da će se učinilac za navedeni prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 400 do 1.000 KM, a informacija će se dostaviti i nadležnom tužilaštvu.
Predstavnički dom trebao bi razmatrati i Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2020. godinu, Specijalni izvještaj o efikasnosti zakonskih rješenja u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u BiH kao i Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2019. godini.
Ni današnjoj sjednici ne prisustvuju predstavnici bh. entiteta Republika Srpska, čime je nastavljena opstrukcija rada državnih institucija, uključujući i Parlamentarne skupštine. Predstavnici iz RS-a u državnim institucijama odbijaju učestvovati u radu i donošenju odluka nakon što je bivši viski predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH u julu kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.