Polusatnom štrajku upozorenja poslodavaca povodom najavljenog poskupljenja električne energije od Javnog preduzeća "Elektroprivreda Bosne i Hercegovine", danas su se priključili i u zeničkoj kompaniji “ArcelorMittal”, čiji je direktor Nikhil Mehta najavio i mogućnost potpunog prekida proizvodnje čelika u tom gradu.
Mehta je istakao da se zbog “karbonskih taksi” privreda u cijeloj Evropi susreće s izazovom poskupljenja električne energije, ali je podvukao kako te takse nisu primjenjive na Balkanu, a pogotovo u BiH.
- Pored toga, EPBiH traži visoke cijene električne energije. Htio bih napomenuti da BiH izvozi struju i postoji višak električne energije koji se izvozi. Po mom mišljenju, ovo je velika mogućnost za vladu da ovo uzme u obzir i time podrži investitore na području BiH.
Mi smo najveći potrošač električne energije u BiH. Znači, koristimo 520.000 MW električne energije na godišnjem nivou - podvukao je Mehta.
Prva ponuda koju su dobili od EPBiH, napomenuo je Mehta, bila je povećanje za 125 posto, a što bi dodatno opteretilo njihovo poslovanje za iznos od oko 70.000.000 KM.
- To nam ne može omogućiti da preživimo - rekao je.
Neke jedinice te kompanije u zapadnoj Evropi, podsjeća Mehta, rade samo tokom noći. Ne mogu priuštiti struju po cijenama koje su na tom tržištu, a svoje čelike ne mogu prodati ni po proizvodnim cijenama.
- Cijene čelika su se smanjile, a cijena energije je porasla. Cijena sirovina je porasla. Ovo je situacija koju industrija ne može preživjeti. Industrija čelika će razmatrati da li može nastaviti da proizvodi po ovim cijenama ili ne.
Šta je razlika između njih i nas?! Mi smo integralna proizvodnja i ne možemo samo raditi tokom noći. Mi moramo raditi kontinuirano ili ne raditi, tako da je jedina opcija da stanemo - upozorio je Mehta.
Ako moraju stati, najavljuje, to znači da će na “čekanje posla” morati poslati 2.300 zaposlenika, a kao rezultat toga može doći do prekida grijanja za Grad Zenica, koji se grije iz zajedničkog postrojenja Toplana Zenica, čiji je 50 postotni vlasnik AMZ.
- Ukoliko želimo nastaviti grijati, cijena grijanja će se, definitivno, povećati. Imat će ogroman uticaj, ne samo na AMZ, nego i sve ostale koji su povezani s AMZ-om - ističe Mehta.
Željeznice FBiH i Republike Srpske, dodao je, imaju od 25-30 posto angažmana s tom kompanijom, kao i još preko 100 dobavljača koji surađuju s AMZ-om.
- Zamolio bih Vladu da razmotri ovu situaciju. Vrijeme je za njih da pokažu podršku industriji. Vjerujem da će to i učiniti...Trenutno smo samo u pregovorima sa Vladom FBiH i vjerujemo da je Vlada FBiH jedina koja može da omogući neke promjene - smatra Mehta.
ArcelorMittal Prijedor, kako kaže, trenutno plaća 40 posto manju cijenu električne energije nego AMZ te dodaje da Vlada Republike Srpske planira povećati cijenu električne energije "samo za 10 posto".
AMZ-u bi, dodaje, bilo prihvatljivo povećanje električne energije za 20-30 posto, a što je stav i Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Poslovanje AMZ-a, napominje Mehta, utječe sa tri do četiri posto na ukupni bruto društveni proizvod BiH.
- To nije malo. Plaćamo na vrijeme sve naše poreze i doprinose. Nema ništa što nismo platili - tvrdi Mehta.
Oni, kaže, ne mogu raditi “samo tokom noći i praznika”, kako to, trenutno, rade poslovnice te kompanije u njemačkom Hamburgu i Duizburgu te španskom Hihonu (Gijon), koji rade na elektro-lučne peći.
Zenički pogon ne može tako raditi pa je, podvlači, opcija samo potpuni prestanak rada.