SPECIJALNI IZASLANIK EU

Miroslav Lajčak: Najozbiljniji problem je kriza u BiH

Naivno je misliti da će međunarodna zajednica da dozvoli da neko uništava sve godine napornog posla da bi BiH postala funkcionalna država, rekao je Lajčak

Miroslav Lajčak. Buka

Buka

17.12.2021

Kriza u Bosni i Hercegovini trenutno je najozbiljniji problem na Zapadnom Balkanu, a situacija se može riješiti samo dijalogom jer međunarodna zajednica neće prihvatiti jednostrana rješenja koja su osuđena na neuspjeh, kazao je u Bukinom audio podcastu specijalni izaslanik EU za dijalog Srbije i Kosova i ostala balkanska pitanja, Miroslav Lajčak.

Osim situacije u BiH, gdje je i sam bio visoki predstavnik međunarodne zajednice, Lajčak je govorio i o stanju u ostalim balkanskim zemljama.

Na pitanje kako mu danas izgleda BiH nakon što je prošlo više od deset godina kada je on bio visoki predstavnik i šta se mora učiniti kako postala konačno funkcionalna, Lajčak je odgovorio:

- Želio bih da vidim više napretka u BiH. Za vrijeme mog mandata BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Od tada poslala je prijavu za članstvo, ali nažalost vidim da se ponavljaju ista pitanja i iste teme i šta je još gore ono što se dešava danas je najdublja politička kriza od Dejtonskog sporazuma.

Za mene je odgovor na te probleme Evropska unija, jer posto velika većina građana BiH to želi, kao i dijalog svih političkih aktera u zemlji koji nedostaje. Naravno, potrebna je i podrška međunarodne zajednice koja je prisutna. Imamo zaista odličnu saradnju EU i SAD koji su tu da pomognu da se riješe ova pitanja. Međutim, ne može niko da očekuje da će rješenje doći izvana i zato domaći politički akteri, koji imaju demokratski mandat od građana, trebalo bi da preuzmu odgovornost kako bi pronašli zajednička rješenja u korist države BiH.

U nastavku pročitajte integrali intervju s portala Buka:

Jednostrane odluke protiv interesa ostatka zemlje nema šanse da uspiju

Mnogi, pa i vi ste sada rekli, da je ovo najveća kriza u BiH od Dejtonskog sporazuma. Dok se, uz prisustvo međunarodne zajednice, pregovara o reformi Izbornog zakona, paralelno sa tim Narodna skupština RS usvaja Deklaraciju o ustavnim principima i informacije o prenosu ustavne nadležnosti. Ako imamo sve te podjele u vidu da li je stvarno moguće pronaći održivo rješenje ili je, kako mnogi a prije svih Dodik kaže, došlo vrijeme za reviziju Dejtona?

- BiH u današnjem vidu je nastala uz učešće međunarodne zajednice i veoma je naivno i opasno misliti da neko može jednostrano da promijeni ustavnu strukturu zemlje. Naivno je misliti da će međunarodna zajednica da dozvoli da neko uništava sve godine napornog posla da bi BiH postala funkcionalna država. Ljudi koji su krenuli u tu avanturu moraju biti svjesni posljedica. BiH je danas na dnevnom redu svih najznačajnijih međunarodnih skupova i apsolutno je jasna pozicija međunarodne zajednice. To je jedna i današnja BiH u postojećim granicama. Međunarodna zajednica neće dozvoliti da iko uništi sve što smo u posljednih 26 godina izgradili. Što god se dogovori između svih legitimnih predstavnika građana BiH, konstitutivnih naroda i ostalih, to je prihvatljivo, ali jednostrane odluke protiv interesa ostatka zemlje nema šanse da uspiju.

Kriza u BiH je posebno eskalirala nakon donošenja tzv. Inckovog zakona. Kako vidite taj potez, da li je bio neophodan jer vidimo da novi Visoki predstavnik Kristijan Šmit kazao da je taj zakon spreman da zamijeni novim koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH i kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje i negiranje svakog genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Ne mislim da je potrebno sada da se vraćam unazad i da dajem ocjenu toga šta je gospodin Incko uradio. Ono što je bitno je da je Kristijan Šmit ponudio rješenje i predlažem da se ide tim putem koji je predložio.

Često sam u kontaktu sa Gabrijelom Eskobarom

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar nedavno je izjavio da problem BiH nije etnički već su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera? Da li ste saglasni sa tim stavovima i kad pominjemo političke aktere ko je, prema Vašem mišljenju, najveći problem od njih za punu funkcionalnost države?

EU ima odličnu saradnju sa SAD kada je riječ o svim pitanjima vezanim za Zapadni Balkan. Lično sam često u kontaktu sa Gabrijelom Eskobarom i naše procjene svega što se dešava u regionu su slične. Naravno, korupcija je jedan od problema u svim zemljama Zapadnog Balkana i zbog te pojave građani gube povjerenje u institucije i njihove lidere. U BiH je situacija još složenija zbog komplikovane ustavne strukture zemlje. Međutim, moram ponoviti koliko god puta treba da je rješenje u dijalogu svih, jer namatanje jednih rješenja protiv interesa drugih nema šansu da opstane. Rješenje mora biti prihvatljivo za sve. Treba naći rješenja koja će pomoći BiH na evropskom putu. To je ta zajednička budućnost oko koje nema polemike. Politički lideri moraju biti svjesni svoje odgovornosti. Međunarodna zajednica prati veoma pažljivo šta se dešava u BiH i veoma je zabrinuta. EU i SAD se aktivno trude u pronalaženju rješenja, ali glavna odgovornost je na domaćim akterima.

Samo da se još malo zadržimo na tim političkim akterima. Ko, prema vašem mišljenju od njih, pravi najviše problema? Mnogi europarlamentarci apostrofiraju Dodika i njegovu politiku koju ocjenjuju jednostranom i koja vodi disoluciji BiH.

- Neću da ulazim u procjenu individualnih lidera. Svaki od njih ima svoju odgovornost i svaki od njih ima i svoj legitimitet i toga treba da bude svjesni da se zajednička odgovornost zove BiH, demokratska i evropska.

Najbolji mogući put naprijed

Da sa BiH polako pređemo na odnose Srbije i Kosova. Kada očekujete napredak u dijalogu, ako imamo stalne tenzije sa obje strane, ovih dana obje zemlje zabranjuju ulaske na svoju teritoriju zvaničnicima iz druge zemlje, a Kosovo već dugo ne želi da formira Zajednicu sprskih opština na sjeveru?

- Dijalog je, naravno, osjetljivo pitanje i za Srbiju i za Kosovo. Međutim, dijalog traje duže od decenije i donio je niz konkretnih i dobrih rješenja. Dijalog nema alternativu i to potvrđuju lideri i na Kosovu i u Srbiji i on je ključan i za normalizaciju evropskih odnosa i za napredak na njihovom evropskom putu. Danas smo u situaciji da imamo lidere sa snažnim mandatom i u Beogradu i u Prištini. Oni imaju snagu da donesu rješenja i u fazi smo da pregovaramo o tome kakav je najbolji mogući put naprijed. Lideri su sastali u junu i julu u Briselu i spremni su da dođu ponovo. Radimo na tome da taj sastanak proizvede i neke konkretne odluke. Taj dijalog nije jednostavan, ali on postoji i vjerujem da ćemo vidjeti i konkretne rezultate veoma brzo. Eskalacija nije u interesu ni jedne ni druge strane. Međunarodna zajednica je izričita kada kaže da nema alternative dijalogu i da ne postoje zaobilazni putevi. Očekujemo aktivno i ozbiljno angažovanje i Srbije i Kosova. Imamo i dokumente koje govore to i naši partneri su svjesni toga.

Dijelimo istu viziju

Često se može čuti i iz samog Brisela da EU mora biti više prisustna u regionu. U međuvremenu, osim Vas i gospodina Eskobara, i Britanija je predstavila svog specijalnog predstavnika za Balkan. Da li bi sve nas u regionu trebalo da raduje ili zabrine tolika zainteresovanost međunarodne zajednice?

- Svima bi bilo jednostavnije da se bavimo svojim poslom. Međutim, region je navikao na povećano angažovanje međunarodne zajednice. Nažalost, i dalje postoji potreba za tim. EU nema namjeru niti ambiciju da „mikro-menažira“ region, ali jednostavno naše prisustvo je potrebno. Unija je najviše prisutna u regionu jer je najveći investitor i trgovinski partner i donator. EU ulaže milijarde eura u napredak Zapadnog Balkana. Kada govorimo o političkom angažovanju, želio bih da istaknem kao pozitivnu stvar vrlo usku saradnju koju imamo sa SAD i administracijom Džoa Bajdena. Stvarno dijelimo istu viziju a to je Balkan koji je u EU i dijeli njene vrijednosti. Rekli ste da je Britanija najavila svog predstavnika. Susreli smo se njim i ja i gospodin Eskobar i šest šefova diplomatija iz regiona u Londonu. Glavna poruka tog sastanka je bila da ne postoji druga budućnost za Zapadni Balkan osim evropske, ne postoji druga agenda osim evropske, ne postoji drugi način normalizacije odnosa Srbije i Kosova od dijaloga EU a naravno da smo prenijeli i britanskom izaslaniku Stjuartu Piču da je dobrodošao da se priključi tim naporima i da smo svi u istom timu. Pič je to apsolutno potvrdio.

Crna Gora je najnaprednija od svih zemalja u regionu na svom EU putu

Nedavno ste bili u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori gdje ste razgovarali sa zvaničnicima te države. U međuvremenu opozicija je odustala od inicijative za smjenu Vlade ali najavljuje da će ubrzo ponovo pokrenuti to pitanje. Evropski komesar za proširenje je poručio da su za neophodne reforme potrebna stabilna vlada i stabilna većina, koju sada faktički ne postoji u toj zemlji. Kako vidite situaciju u Crnoj Gori?

- U pravu ste. Bio sam nedavno tamo i rekao sam dvije stvari. Crna Gora je najnaprednija od svih zemalja u regionu na svom EU putu i da je otvorila sva poglavlja, ali je činjenica i to da je u posljednjih godinu dana nije bilo gotovo nikakvog napretka. Evropska tema gotovo da nije postojala u tom periodu. Umjesto toga najviše se su čule teme koje se odnose na etnicitet, religiju, nacionalnost. To su teme iz devedesetih. Zato je moja poruka bila da se svi vrate evropskom putu i da Crna Gora potvrdi svoju lidersku poziciju. Drugo, za to je naravno potrebno da Crna Gora ima proevropsku vladu kojoj su prioritet evropske integracije kao i Vlada koja ima snagu da joj prolaze predlozi u parlamentu, jer tako se vlada u demokratijama. EU apsolutno nema namjeru da odlučuje ko treba da bude u crnogorskoj vladi. Crna Gora ima svoj demokratski legitimitet i pokazala je više puta u prošlosti da ima snagu da rješava svoja pitanja unutrašnjim dijalogom. Mi samo želimo da zemlja vrlo brzo ponovo krene ka evropskom putu.

Da li vam ova Vlada djeluje kao dovoljno proevropska ako imamo u vidu sve što ste rekli i sve što se dešavalo u posljednje vrijeme?

- Vlada je počela da radi svoj posao na evropskoj platformi, donijela je deklaraciju o evropskim integracijama. Više puta sam se sastao i sa premijerom i članovima Vlade i oni su saopštili da im je to prioritet. To je EU pozdravila. Činjenica je da Vlada trenutno nema većinu u parlamentu. To treba da se riješi. Kako? Mi imamo puno povjerenje da će to naši crnogorski partneri riješiti i rekli smo da želimo da Vlada ima jasan proevropski stav i da vodi proevropsku politiku u interesu većine građana Crne Gore.

Zapadni Balkan je jedan vrlo originalan region

Za kraj da malo relaksiramo razgovor. Koja Vam od balkanskih zemalja zadaje najviše glavobolja, odnosnu za koju smatrate da ima najviše problema za postizanje neophodnih reformi na EU putu?

- Mislim da je Zapadni Balkan jedan vrlo originalan region. Prema njemu čovjek ne može da ima racionalan već emitovan odnos, jer je to region koji generiše puno emocija. Sigurno da ima taj odnos, zasnovan na sopstvenom iskustvu. To da sam puno godina uložio u to da moja zemlja, Slovačka, postane evropska ne samo u geografskom već u vrednosnom i smislu članstva u EU. Znam i koliko je to pomoglo mojoj zemlji i želim da mojim ličnim iskustvom da pomognem Zapadnom Balkanu jer ne vjerujem da postoji bolja alternativa i bolja budućnost od članstva u EU. Kada pričamo o regiji, vidim četiri izazova. Najneposredniji je da Sjeverna Makedonija i Albanija počnu što prije da vode pregovore o priključenju EU. Najozbiljniji problem je kriza u BiH. Izazov od najvećeg strateškog značaja je normalizacija odnosa Beograda i Prištine, jer se to ne tiče samo za te dvije zemlje budući da Srbi i Albanci žive u svakoj zemlji na Balkanu i odnos Srbije i Kosova utiče na regionalnu saradnju, zato je rješenje tog pitanja od najvećeg strateškog značaja. I izazov za koji smatram da je najfundamentalniji je pitanje kakav će biti Balkan. Da li će biti Balkan koji dijeli evropske vrijednosti, koji promoviše demokratiju i vladavinu prava, koji se bori protiv korupcije i u kojem ima nezavisnih medija i građanskog društva? Ili ćemo dobiti društva u kojima nema ništa od toga a da imamo neku vrstu autoritativnih vlada bez poštovanja evropskih vrijednosti. Ta utakmica se dešava upravo dok razgovaramo i mislim da je jako bitno i za EU i za zemlje regiona da se pridruže ne samo administrativno već prije svega po zajedničkom sistemu vrijednosti.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.