Srbijanski "Danas" je objavio analizu aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini pod naslovom "Dodatne snage NATO-a u BiH bi "ušutkale" Dodika.

Mir u BiH nije bio ovako ugrožen od Dejtona

Prije 26 godina u najvećoj misiji NATO poslije Drugog svjetskog rata raspoređeno je gotovo 60.000 vojnika u Bosni i Hercegovini zaduženih da primijene Dejtonski sporazum kojim bi neprijateljstva u državi bila zaustavljena.

Operaciju pokrenutu u decembru 1995. pod imenom „Zajednički napor“ činile su snage IFOR-a (Snage za implementaciju), koje su se godinu dana kasnije transformisale u SFOR (Snage za stabilizaciju). U operacijama su učestvovale 32 zemlje, uključujući i one koje nisu NATO članice, među njima i Rusija.

U BiH se trenutno nalazi bataljon od 600 vojnika iz 19 država, od kojih je 15 evropskih zemalja članica NATO. Ipak, situacija je danas takva, kako ocjenjuje dobar dio stručne javnosti, da nikada od potpisivanja Dejtonskog sporazuma mir u BiH nije bio ugrožen do ove mjere. Navodi se da se kriza, koja se produbljuje, mora zaustaviti jačim angažmanom Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, piše srbijanski "Danas".

EU i NATO, prema sporazumu iz 2003. godine u bilo kom trenutku u kratkom roku mogu rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje. Prema rezolucijama UN-a, ove vojne snage imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se obranile od napada ili prijetnje napadom.

Procjene o ugroženoj bezbjednosnoj situaciji u BiH još u oktobru su jasno skicirali u svojoj analizi Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose i Kurt Basuener, suosnivač i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (Demoratization Policy Council).

Dodatni kontigent američkih vojnika u Brčkom bi odvratio Dodika da teži samostalnosti

Kako su naveli, "pojačanje trenutnih snaga dodatnim vojnicima je prijeko potrebno i to odmah". Smatraju da bi raspoređivanje dodatnog kontigenta američkih vojnika u Brčko Distriktu, odvratilo Milorada Dodika ili bilo kog drugog lidera u RS koji teži ka samostalnosti od takvih aktivnosti.

- To bi također Dodiku slomilo kičmu u političkom smislu i oslabilo povjerenje u njega, obzirom da se on već bori sa rastućim javnim nezadovoljstvom u vezi sa sve većom zaduženošću RS - navodi se u analizi.

Dodik, međutim, reaguje nervozno i odrečno na svako pominjanje dodatnih trupa na koje sve češće, naročito nakon posebne sjednice Narodne skupštine entiteta RS 10. decembra, pozivaju ne samo zvaničnici iz Sarajeva već se ti pozivi mogu čuti i sa zapadnih adresa.

Dodik je, podsjećamo, prijetio da će u slučaju da NATO "interveniše" u RS protiv njegovih akcija pozvati svoje "prijatelje" u pomoć, misleći na Rusiju i Srbiju.

Stručna javnost, međutim, ukazuje da prvi aneks (1A) Dejtonskog sporazuma obavezuje NATO da održava “sigurno i zaštićeno okruženje” u cijeloj BiH iako, kako navode, Dodikova retorika implicira da NATO nema pravo da bude u RS i ostatku BiH.

Dodik je u petak kazao da "dok je on u Predsjedništvu BiH nikada neće dati saglasnost da bilo čije vojne snage dođu u BiH". Dodao je da nema nikakav problem "da u BiH dođe i 100.000 vojnika NATO i da okupira zemlju", ali pošto je, kaže, potrebno pribaviti saglasnost nadležnih organa on je, kao nadležni organ, neće dati, ni za NATO ni ruske snage.

Član Predsjedništva Šefik Džaferović smatra da nema osnova u tvrdnjama Dodika da je potrebna saglasnost Predsjedništva BiH za raspoređivanje dodatnih snaga u državi, jer je "mandat međunarodnih vojnih snaga jasno propisan Dejtonom". Komanda vojne misije u BiH ima ovlaštenje, navodi Džaferović, da učini sve što procijeni kao potrebno za sprovođenje svog mandata.

Sankcije Dodika su na stolu

Aranžman o međunarodnim vojnim snagama, podsjetio je, definisan je Aneksom 1A Dejtonskog sporazuma, a kasnije i sporazumom "Berlin plus" između NATO-a i EU.

Poziv lidera SDA Bakira Izetbegovića o slanju dodatnih vojnika NATO-a izazvao je buru reakcija iz entiteta Republika Srpska.

"Kakav NATO, kakav Bakir", poručio je premijer RS Radovan Višković. "Lider SDA je u svoju glavu svašta uvalio", reagovao je Dodik, dodajući da Izetbegović upravlja Ustavnim sudom, sudovima, a „sada je vrhunac da upravlja i NATO-om“.

Oni koji opravdavaju slanje dodatnih snaga NATO-a u BiH navode da je jasna odgovornost domaćih i međunarodnih bezbjedonosnih organizacija da obezbjede sigurno okruženje u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je zabrinutost zbog tenzija u BiH, posebno naglasivši "zapaljivu retoriku" Dodika. I po ocjeni visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Dodikovi postupci "ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već, ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica, mogu dovesti do poništavanja samog Dejtonskoga mirovnog sporazuma".

Šmit je u svom izvještaju UN-a predložio da "ako separatisti iz bh. entiteta RS ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu".

Istovremeno dok se razmatra mogućnost slanja dodatnih trupa NATO u BiH, intezivno se vaga i o kaznenim mjerama protiv Dodika i njegovih saradnika zbog sepratističnih težnji i djelovanja protiv ustavno-pravnog poretka BiH. Sankcije su na stolu o čemu ovih dana otvoreno govori Njemačka ali i SAD, koji uvjeravaju da neće dozvoliti urušavanje teritorijalnog integriteta BiH niti kršenje Dejtona, piše "Danas".