Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je 15. decembra ove godine zvaničnu naredbu o provođenju istrage protiv 13 osoba zbog osnovane sumnje da su počinile krivično djelo napad na ustavni poredak BiH, saznaje "Avaz" iz izvora bliskih ovoj pravosudnoj instituciji.

Formiranje vojske

Prema informacijama „Avaza“, prvoosumnjičeni za rušenje države BiH i njenih institucija je Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Dodik se zvanično sumnjiči da je počinio krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela iz člana 249. KZBiH u vezi s krivičnim djelima napad na ustavni poredak iz člana 156. KZBiH i protuzakonito formiranje vojnih snaga iz člana 162a. KZBiH, a sve u vezi s članom 53. KZBiH.

Osim njega, na spisku osumnjičenih su i Željka Cvijanović, predsjednica RS, zatim Radovan Višković, premijer RS, Nedjeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS (NSRS). Tužilaštvo BiH za napad na ustavni poredak sumnjiči i predsjednike klubova poslanika u NSRS Petra Đokića, Nenada Stevandića, Dragana Čavića, Darka Banjca, Igora Žunića, Dalibora Stevića, Spomenku Stevanović, Marinka Dragišića te Diku Cvjetinovića.

Kako je navedeno u naredbi za provođenje istrage (broj: T 20 0 KT 0020979 21), ova grupa, s Dodikom na čelu, tokom sredine 2021. godine učestvovala je u pripremi seta zakona iz oblasti odbrane, pravosuđa, sigurnosti i indirektnog oporezivanja, kojim bi u neustavnoj i nezakonitoj proceduri, kršenjem člana III. stava 5. tačke a. Ustava BiH, entitetski organi stavili van snage zakone donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

Odbrambena moć

- Sve s ciljem promjene ustavnog poretka BiH i svrgavanja njenih najviših institucija, te umanjenja odbrambene moći BiH ukidanjem Oružanih snaga BiH, kao i urušavanja cjelokupnog sigurnosno-pravosudnog sektora Bosne i Hercegovine te ugrožavanja ekonomske stabilnosti cijele države - stoji u naredbi u koju je „Avaz“ imao uvid.

Osim toga, kako je navedeno, Milorad Dodik organizirao je grupu ljudi u cilju počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom BiH tako što je prijetnjom fizičkom silom pokušao promijeniti ustavni poredak BiH i svrgnuti najviše institucije BiH, a Višković, Đokić, Cvijanović, Čubrilović, Stevandić, Banjac, Čavić, Žunić, Stević, Stevanović, Dragišić i Cvjetinović postali su pripadnici organizirane grupe ljudi, udružene u cilju počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom BiH.

Šta je tražio Dodik

U naredbi je navedeno da je Dodik 18. oktobra, kao učesnik 29. posebne sjednice Vlade Republike Srpske, u cilju ostvarivanja izrečenih prijetnji upotrebom fizičke sile, radi svrgavanja najviših institucija BiH, podstrekavao Vladu RS i druge za sada nepoznate osobe da pripremaju: materijale, informacije, zaključke i druge akte, kao pripremne radnje na pripremanju povlačenja saglasnosti kojima je Republika Srpska dala saglasnost, a potom BiH preuzela nadležnost od entiteta.

- Iako je znao da se zakoni donošeni na nivou BiH mogu mijenjati samo u zakonodavnoj proceduri, unutar institucija BiH, u Parlamentarnoj skupštini BiH - navedeno je.

Svrgnuti njene najviše institucije

Kako je naglašeno, 10. decembra ove godine usvojene su navedene informacije sa zaključcima iz kojih proizlazi da RS povlači saglasnost od 25. februara 2004. godine za potpisivanje Sporazuma o prijenosu nadležnosti entiteta kroz uspostavljanje VSTVBiH, povlači saglasnost od 30. oktobra 2003. godine na prijenos nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja na BiH, povlači saglasnost od 30. avgusta 2005. godine na prijenos nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH.

- A organi RS da u roku od šest mjeseci donesu i obavezuju nadležni set zakona iz oblasti: odbrane, sigurnosti, pravosuđa i indirektnog oporezivanja, kojim zakonima će se, direktnim kršenjem zakona BiH, ukinuti nadležnosti BiH iz člana III. stav 5. tačka a. Ustava BiH, odnosno svrgnuti njene najviše institucije.

Do sada su kao svjedoci saslušani Goran Selak, Mirko Šarović i Nenad Nešić. Danas će iskaz dati Branislav Borenović, a sutra Nebojša Vukanović. U utorak Dragan Lukač, a potom i Antun Kasipović. 

"Avaz" saznaje da Tužilaštvo osumnjičene neće pozivati na ispitivanje, barem u ovoj fazi postupka.