Posve je neprikladan i za svaku osudu je način na koji se Milorad Dodik obraća njemačkoj vladi i njemačkoj ministrici vanjskih poslova Analeni Berbok (Annalena Baerbock), te ocjene koje on iznosi svakako nisu stavovi Predsjedništva Bosne i Hercegovini, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Fenu.
- Mi cijenimo interes njemačke vlade za zbivanja u Bosni i Hercegovini. Njemačka je svjedočila Dejtonskom mirovnom sporazumu, članica je Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira i članica Evropske unije kojoj Bosna i Hercegovina teži, te njemačka vlada ima obavezu da pomno prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i reaguje na njih. Mir i sigurnost Bosne i Hercegovine je uslov mira i sigurnosti u Evropi. I kada neko unilateralnim akcijama dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, kao što to radi Dodik, onda to mora biti predmetom interesa njemačke kao i svih drugih vlada zainteresiranih za očuvanje evropskog mira, stabilnosti i sigurnosti - kazao je Džaferović.
On je kazao da su sankcije izuzetno efikasan način da se obuzdaju retrogradne snage koje prijete miru u Bosni i Hercegovini.
- Navedeno potvrđuje i samo Dodikovo ponašanje. Dodik računa na kratko pamćenje, pa pokušava sebe predstaviti kao nekog mirotvorca, a svi dobro pamtimo da je u avgustu i septembru otvoreno prijetio secesijom, govorio o "mirnom razlazu" i ukazivao da je "čitav svoj politički život uložio u to" . U oktobru je prijetio da će napasti kasarne Oružanih snaga. I tek kada je otvorena priča o sankcijama, on je ublažio svoju retoriku. Sada odjednom ubjeđuje sve da on nije za secesiju i da neće napadati kasarne Oružanih snaga - kazao je Džaferović.
Ističe da je važnije šta Dodik radi od onoga što govori, te da iako je ublažio retoriku, ipak nije obustavio svoje secesionističke namjere i postupke.
- Kredibilna prijetnja sankcijama jeste proizvela rezultate, ali još uvijek nedovoljne. Ukoliko Dodik ne povuče zaključke Narodne skupštine RS, sankcije moraju biti provedene, jer ti zaključci predstavljaju početak napada na ustavni poredak. Oni se, ako rezultiraju zakonima, mogu provesti samo silom, a ako vlasti RS primijene silu protiv državnih institucija, zna se šta to znači. Zato je bolje primijeniti sankcije sada, nego čekati da se desi ovaj drugi scenarij. U svakom slučaju, Dodik je zaslužio sankcije, jer je državi i svim njenim građanima već nanio ogromnu štetu - kazao je Džaferović.
Džaferović je komentarisao i Dodikove najnovije napade na instituciju visokog predstavnika.
- Dodik ističe da nigdje u Evropi nema visokog predstavnika, a ne govori ima li u Evropi igdje entitetskog glasanja, domova naroda i mogućnosti da nedolaskom na sjednice blokirate rad države. Ima li igdje u EU primjer da neka regija pokušava unilateralno ukinuti zakone državnih vlasti - kazao je Džaferović.
On je dodao da je upravo Njemačka, kao jedna od najuspješnijih država svijeta, dokaz u prilog međunarodne supervizije.
- U Njemačkoj je od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do ujedinjenja 1990. postojao Saveznički kontrolni savjet, koji je imao veće ovlasti od OHR-a. To ne samo da nije spriječilo Njemačku da se razvija, već joj je pomoglo da se stabilizira kao društvo. Kada je jednoj Njemačkoj trebala takva vrsta asistencije zašto bi bila uskraćena Bosni i Hercegovini - kazao je Džaferović.
Dodao je da su Dodikove izjave o proceduri imenovanja visokog predstavnika neutemeljene.
- U aneksu 10 Dejtonskog sporazuma stoji da potpisnici "zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti". Dakle, visoki predstavnik se ne imenuje rezolucijom Vijeća sigurnosti, već ga imenuje PIC, u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti kojima je definisan mandat PIC-a i potvrđen mandat OHR-a u Bosni i Hercegovini, a to su prije svih rezolucija Vijeća sigurnosti iz 1995. (1031), 1996. (1088) i 1997. (1144) kojima su prihvaćeni zaključci Londonske i Bonske konferencije PIC-a o misiji i ovlastima visokog predstavnika - istakao je Džaferović.
Po njegovim riječima, bonske ovlasti imaju jasno utemeljenje u Dejtonskom sporazumu, odnosno Aneksu 10, u kojem je jasno rečeno da će visoki predstavnik olakšati razrješenje bilo kojih poteškoća koje proizlaze u vezi sa civilnom implementacijom Dejtona, kako on procijeni da je potrebno.
- Kada u Bosni i Hercegovini ne bude mehanizama blokade i kada se osigura domaći mehanizam sankcionisanja takvih pokušaja, onda neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, ni za multilateralnim sankcijama. Zato je jedini način da se ide ka Bosni i Hercegovini bez međunarodne supervizije njena izgradnja u demokratsku i funkcionalnu državu, sa jakim demokratskim institucijama, vladavinom zakona i nezavisnim pravosuđem. To je država u kojoj niko unilateralno neće moći blokirati rad institucija i u kojoj svako ko bi pokušao raditi šta Dodik radi sada bio sankcioniran domaćim, a ne međunarodnim mehanizmima - kazao je Džaferović.
