Državno tužilaštvo je zatražilo produženje pritvora Nedimu Uzunoviću, direktoru “Bosnalijeka” osumnjičenom za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja te pranje novca.

Saslušan svjedok koji je bio zaposlen u Bosnalijeku 12 godina

Na ročištu povodom prijedloga za produženje pritvora koji mu je određen prošlog mjeseca, tužiteljica Enisa Adrović je kazala da postoji mogućnost da osumnjičeni Uzunović nastavi zaključivati ugovore štetne po “Bosnalijek”, ili da putem mobilnog bankarstva s računa offshore kompanija nastavi manipulisati sredstvima. Dodala je da bi bilo dobro onemogućiti osumnjičenom da kontaktira sa uposlenicima koji su “u ovu kompaniju došli po osnovu usluga koje su vršili ili prijateljskih odnosa sa Uzunovićem”.

Tužiteljica Adrović je rekla da je saslušan svjedok koji je od 2004. do 2016. godine bio zaposlen u “Bosnalijeku” i koji je potvrdio da je predstavništvo u Moskvi imalo otvorene račune kojima je osumnjičeni Uzunović raspolagao.

Kako je kazala, utvrđeno je sve ono što je Tužilaštvo i ranije isticalo u vezi s poslovanjem “Bosnalijeka” sa “Impericon Alliance Corporation”, odnosno da je Uzunović kao direktor predstavništva “Bosnalijeka” angažovao ovu korporaciju, koja je u njegovom vlasništvu registrovana na Sejšelima i koja je “Bosnalijeku” vršila navodne konsalting usluge.

Kako je navela tužiteljica Adrović, kompletni iznosi koji su prebačeni s računa “Bosnalijeka” na račun ove korporacije, istog su ili sljedećeg dana prebačeni na privatne račune Uzunovića, a potom na račune njegove porodice ili prijatelja.

Uzunović nije imao namjeru da prikaže cesione ugovore kroz knjigovodstvo

Adrović je također navela da je sva dokumentacija u centralu “Bosnalijeka” u Sarajevu slana na ruskom jeziku, bez prevođenja. Dodala je da se ispitani svjedok, koji je knjižio sve troškove koje je predstavništvo imalo u Moskvi, ne sjeća da su fakture predstavništva koje su dostavljane u Sarajevo bile visokih iznosa.

Ona je također rekla da je Tužilaštvo došlo i do novih dokaza, među kojima su i ugovori o cesiji kompanije “Close Ville” iz Praga i ugovori o prenosu potraživanja s kompanijom “Maximus Holding” iz Celja te da je sada nesporno da su ovi višemilionski ugovori bili štetni za “Bosnalijek”.

Prema riječima tužiteljice Adrović, Uzunović nije imao namjeru da prikaže cesione ugovore kroz knjigovodstvo u “Bosnalijeku”, dok je “Maximus Holding” koštao “Bosnalijek” štete u iznosu od 16 miliona eura.

Vasvija Vidović, Uzunovićeva braniteljica, rekla je da je Odbrana od “Bosnalijeka” dobila 59 dokumenata koji demonstriraju netačnost navoda iz osnovane sumnje Tužilaštva.

- Tužilaštvo tvrdi da je Nedim Uzunović iskorištavanjem službenog položaja zaključio šest ugovora o navodnom pružanju marketinških usluga bez da imaju dokaz da je on stvarni vlasnik te firme - kazala je Vidović.

Plaćanja prema "Impericon Alliance Corporation" bila stvarna

Odbrana će priložiti odluku iz 2005. godine kojom je Uzunović imenovan za direktora predstavništva “Bosnalijeka” u Rusiji, rekla je Vidović, kao i da on, kao direktor, nije imao ovlaštenja da zaključi ugovor s ovom korporacijom, te će priložiti i saglasnost tadašnjeg direktora “Bosnalijeka” Edina Arslanagića iz 2006. godine da Uzunović u ime i za račun “Bosnalijeka” zaključi ugovor sa ovom korporacijom. Dodala je da je Uzunović potpisivao punomoći identičnog ili sličnog sadržaja od 2006. do 2012. godine.

Vidović je također navela da su usluge “Impericon Alliance Corporationa” nesumnjivo izvršene, u skladu sa zahtjevima “Bosnalijeka”, što povrđuje i nekoliko primjera akata o dobrom izvršenju posla te da tri revizorske kuće u svojim izvještajima nisu osporile punomoć niti radnje s korporacijom “Impericon”.

- Dokumenti ukazuju da plaćanja prema "Impericon Alliance Corporation" nisu bila fiktivna nego stvarna - kazala je Vidović, dodavši da je Uprava “Bosnalijeka” redovno izvještavana o poslovanju predstavništva sa “Impericonom”.

- Ne postoji nijedno ime ili bilo kakav pokušaj Uzunovića ili njemu bliskih da pokušaju utjecati na istragu - rekla je Vidović, dodavši kako smatra da ovo nije situacija u kojoj osumnjičeni treba biti u zatvoru.

Sud će odluku po prijedlogu Tužilaštva donijeti naknadno.