Profesor Vjekoslav Domljan, ugledni ekonomski stručnjak komentirao je za „Avaz“ odluku Federalne vlade o tome da se najniža plaća za period od 1.januara do 31.decembra ove godine utvrđuje u neto iznosu od 543 KM.

Jaz koji se javlja s jedne strane

Kako kaže, s jedne strane radnici vode računa o troškovima života i imajući to u vidu može se reći da je ta plaća mala. Međutim, s druge strane, kaže on, poslodavci i Vlada vode računa o produktivnosti rada, pa je plaća u odnosu na to relativno visoka.

- I, to je sad jaz koji se javlja s jedne strane, sa stanovišta troškova života i potreba i s druge sa veličine kolača. Dalje, mi uvijek govorimo o plaći koja je, zapravo, prosječna plaća, a trebali bi govoriti o medijalnoj plaći, odnosno, najčešćoj. Jer, ako od tri zaposlena jedan u javnom sektoru ima prosječnu plaću od 1.500 KM, a dva su u privatnom i imaju plaću od 750 KM , onda je ukupna prosječna plaća za cijelu ekonomiju 1.000 KM. Problem je što ne računamo najčešću, dakle, medijalnu plaću, jer nemamo statističke pokazatelje po sektorima o tome koliko je zaposlenih u javnom sektoru, a koliko u privatnom i kolike su im prosječne plaće - kaže on.

Stoga, podvlači, upravo bi, najčešća plaća trebala biti orijentir, međutim, u našoj politici to nije tako.

- Stanje bi se moglo popraviti kada bismo prvo imali politiku produktivnosti da napravimo kolač. Mi nemamo takvih politika, pa se kolač ne povećava, a onda je svaka šnita relativno mala.

Nezadovoljstvo i kod mladih ljudi

Ako bi minimalnu plaću digli više i približili je prosjeku, onda to postaje teško za isplatiti. Dakle i tu je veliki problem bh. društva, oni koji stvarno zarađuju, oni u privatnom sektoru, dobivaju malo za razliku od onoga koji radi u javnom sektoru i koji dobiva puno. Naravno da to izaziva nezadovoljstvo i kod mladih ljudi i, shodno tome, njihov odlazak van BiH - zaključuje prof. Domljan.