Mora se jasno pokazati da akcije nepoštivanja države, nepoštivanja Ustava i državnih institucija Bosne i Hercegovine moraju biti kažnjene ne samo sankcijama, nego i konkretnim zakonima koji će spriječiti opstrukciju države, poručeno je na pres-konferenciji uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 održane u nedjelju u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi “Bosna i Hercegovina mora konačno biti dio zajednice modernog demokratskog svijeta”, govorio je Ahmed Husagić, predsjednik Pokreta Snaga domovine, bivši član austrijske političke partije SPD i bivši savjetnik kancelara Austrije.
Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, je na početku konferencije za medije istakao kako Dejtonski mirovni sporazum jeste zaustavio rat, ali je rješenjima za BiH kao “posebnog slučaja“, modelom etnokracije namjesto demokracije, političkim modelom konstitutivnih naroda i stigmatizacijom građana, oduzeta mogućnost i pravo na stvaranje slobodne i prosperitetne zajednice na modelu razvijenih demokracija.
Vidimo nepoštivanje prava pojedinaca
“Zbog toga opasnost od obnavljanja rata kao Damoklov mač već 26 godina visi nad glavama bosanskih ljudi razarajući društvo i urušavajući ustavni poredak i ovakve države. Na način i metodama viđenim i prije 30 godina. Politički establišment srbijanske i hrvatske države, suverenih nacija, uporno nameću ideologije etnonacionalizma u BiH i drugim državama Zapadnog Balkana“, rekao je Kulenović.
Podvukao je kako je epohalni generacijski izazov slobodnih građana poraz velikodržavlja i etnonacionalizma i u regiji Zapadnog Balkana i u BiH. Otvaranja perspektiva za modernu bosansku demokratsku naciju, građansko ustavno uređenje i suverenu državu, garancije su za trajni mir u ovom dijelu svijeta.
“Da li će nam saveznici na tom putu biti zemlje razvijenih demokracija, građanskih i ljudskih prava i sloboda, ili će neodlučnost internacionalne zajednice i politika stalnih ustupaka nasilnicima i dalje činiti da ostanemo u predvorju demokratskog svijeta i bure baruta na Balkanu, ovisiće o našoj odvažnosti i racionalnim vizijama demokratskog i svakog drugog otpora u borbi za mir, očuvanje države i novu fazu razvoja i savezništva sa modernim demokratskim svijetom“, zaključio je Kulenović.
Husagić je istakao kako se danas može vidjeti da postoje, pokreti, političke snage pa i države koje nastoje revidirati principe liberalne demokratije, navodeći primjere Poljske i Mađarske, gdje je, kako je rekao, na sceni razgradnja pravnog sistema.
“Vidimo nepoštivanje prava pojedinaca, barem retorički to ide sada, kasnije se proširi i na praktično. Znači, imamo taj sukob već unutar svijeta i Evropske unije i postavlja se pitanje gdje je tu Bosna i Hercegovina”, kazao je Husagić
Pojasnio je kako ponašanje jednog društva pokazuje kojim smjerom to društvo želi da ide i gdje to društvo želi da pripada. Husagić smatra kako Bosna i Hercegovina nema puno izbora, osim da se prikloni snagama koje zagovaraju taj koncept društva, odnosno da se prikloni zemljama Zapadne Evrope, zapadnog političkog interesa.
Mi možemo samo izabrati jednu stranu
Kazao je kako neće biti pretenciozan ako kaže da je BiH zemlja koja je već 500 godina u suštini preteča toj liberalnoj demokratiji, zemlja koja nikada nije bila etnički čista, za razliku od država u njenom okruženju, pa i u Evropi.
“Ja mislim da mi tu nemamo pitanje gdje pripadamo, pogotovo u kontekstu okruženja u kojem mi sada živimo. Mi možemo samo izabrati jednu stranu, i u tom slučaju ćemo imati saveznike u onim političkim pokretima pa i državama koje gaje iste ideološke ideje”, kazao je Husagić.
Podsjetio je kako se danas može vidjeti rast desnih političkih snaga u Evropi, ta kako već postoje i države koje provode ideologiju, politiku etničkih podjela i razgradnje liberalne demokratije.
“To je apsolutno nešto što ulijeva strah kod ljudi koji znaju šta je rat. Mi to vrlo dobro znamo”, istakao je Husagić.
Ipak, smatra da demokratski sistemi u Zapadnoj Evropi prevashodno imaju takve mehanizme da će se moći od toga odbraniti.
Na pitanje kako komentariše skupove podrške Bosni i Hercegovini koji se održavaju po evropskim gradovima i koliko oni mogu biti učinkoviti, Husagić ih je ocijenio pozitivnim, ističući kako je ipak riječ samo o podršci, odnosno da je prije svega bitno ostvariti kontakte u tim zemljama, na čemu i sam radi.
Vidljive promjene politike EU
Rekao je kako su "vidljive promjene politike EU-a i kako pristižu signali“. Pomak je, dodao je, jasan ako su uporedi situacija danas u odnosu na prethodna dva mjeseca.
Ono što je ocijenio vrlo značajnim jeste da se s ovakvim naporima sada ne smije stati.
“Ne smijemo sada prekinuti, u smislu ‘evo prošlo je, vraćaju se u institucije’ i da sad opet zaspimo. Ovo su probni baloni. U jednom trenutku kada se politička situacija u svijetu promijeni, oni će nažalost možda i uspjeti u svojim planovima. Sada moramo pokazati da ovakve akcije nepoštivanja države, nepoštivanja Ustava i državnih institucija moraju biti kažnjene ne samo sankcijama, nego i konkretnim zakonima koji će spriječiti opstrukciju države”, naglasio je Husagić.
Podsjetio je na prijedlog bivšeg visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, a to su kazne u slučaju blokade državnih institucija, odnosno nemogućnost blokiranja tako što se dozvoljava da oni koji su prisutni donesu odluke bez onih koji vrše opstrukciju.