UDAR NA VIŠE FRONTOVA
U proteklih nekoliko sedmica, a nakon proširenja sankcija Miloradu Dodiku, kreirali su se novi uvjeti za nastavak pregovora
Metju Palmer i Angelina Ajhorst. Arhiv
Iščekuje se nova runda pregovora u vezi s reformom Izbornog zakona. Medijatori Angelina Ajhorst (Eichhorst) i Metju Palmer (Matthew), kako je najavljeno, ove sedmice ponovo stižu u Sarajevo.
Pregovori će biti nastavljeni nakon što je u decembru objavljeno da Palmer i Ajhorst posjete otkazuju do daljnjeg. Ipak, u proteklih nekoliko sedmica, a nakon proširenja sankcija lideru SNSD-a i članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, kreirali su se novi uvjeti.
Udar Dodika na državu, u trenucima kada su počeli pregovori o izmjenama Izbornog zakona, uveliko je zagorčao život predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, s obzirom na to da je probosanskim strankama dao argument za tvrdnju da u takvim uvjetima nema smisla razgovarati o Izbornom zakonu.
Osim toga, Čovićevo savezništvo i čvrsto držanje uz Dodika dolaze u veliko iskušenje nakon što su SAD lideru SNSD-a uvele sankcije. Simptomatično je to da se Čović po pitanju uvođenja sankcija Dodiku ne oglašava. Čoviću se, ukratko, smanjio manevarski prostor. Sankcije koje su uvedene Dodiku ostavljaju mu dovoljno razloga za strah da bi istu sudbinu i sam mogao doživjeti.
Ista stvar važi i za prvog čovjeka SDA Bakira Izetbegovića. Ako je dosadašnje sabotaže pregovora o Izbornom zakonu mogao pravdati činjenicom da, u trenucima Dodikovog udara na državu, nema smisla otvarati to pitanje, sada, kada je američka administracija konkretno djelovala protiv lidera SNSD-a i njegovih saradnika, te uporedo s tim najavila nastavak rješavanja pitanja Izbornog zakona, jasno je da su ovom segmentu SAD krajnje ozbiljno posvećene te da problem žele riješiti prije izbora.
Najavi dolaska Palmer i Ajhorst prethodio je sastanak Izetbegovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Zagrebu, na kojem je glavna tema upravo bio Izborni zakon. Jasno je da se ni ovaj sastanak nije desio bez znanja i miga zapadnih država. Plenković se već pokazao kao proevropski političar koji doprinosi miru i stabilnosti u regionu te s kojim se može očekivati postizanje racionalnog rješenja.
Sada postaje prilično jasno da SAD situaciju u BiH žele urediti u paketu te da udaraju na više frontova. Obračun s korupcijom dolazi zajedno sa sankcijama i izbornom reformom u našoj zemlji. Američku ofanzivu i pritisak na domaće aktere radi rješavanja situacije u BiH potvrđuju i neprekidni dolasci američkih diplomata, koji se bez pauze smjenjuju u našoj zemlji. Tako je tokom prošle sedmice intenzivne aktivnosti u BiH imala i nova administratorica USAID-a i bivša ambasadorica SAD u UN-u Samanta Pauer (Samantha Power).
Uzimajući u obzir navedene okolnosti, sve se manje čini vjerovatnom nada pojedinih probosanskih stranaka da će problem Izbornog zakona uspjeti zaobići ili da je on potpuno neusaglašen s drugim američkim mjerama. A inicijalni američki prijedlog koji je na stolu podrazumijeva rješenje koje je kompromis između želja obje strane, odnosno izbrisali bi se etnički prefiksi prilikom izbora članova Predsjedništva, ali bi se, s druge strane, stvorilo više izbornih jedinica.
Zanimljivo je da se u jeku jačanja utjecaja SAD, a s ciljem rješavanja problema u našoj zemlji, pojavio prijedlog da predsjednici Turske, Srbije i Hrvatske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), Aleksandar Vučić i Zoran Milanović s liderima tri naroda u BiH razgovaraju o budućnosti naše zemlje.
Postavlja se pitanje zbog čega bi odjednom, pored EU i SAD, težište rješavanja problema u BiH trebalo biti prebačeno na Tursku, Srbiju i Hrvatsku, osim ako je eventualni interes navedenim akterima pokušati otupiti oštricu zapadne inicijative u našoj zemlji.
