Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Čak 15 posto građana je u apsolutnom siromaštvu, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.

Surova realnost

Procjene nevladinih sektora još su poraznije te, prema njihovim podacima, u BiH više od 800.000 ljudi živi u siromaštvu. Poskupljenja energenata i životnih namirnica pustoše kućne budžete pa je sve više onih koji su prisiljeni pokucati na vrata javnih kuhinja.

Iako nas vlast uvjerava da, zapravo, dobro živimo i da se nemamo na šta žaliti, prizori pred narodnim kuhinjama, gdje se svakodnevno vide kolone gladnih, naša su surova realnost.

Nema preciznih podataka o tome koliko se građana hrani na ovaj način, ali neslužbeni podaci do kojih smo došli, kada se uzmu u obzir sve kuhinje u BiH, ukazuju na to da se radi o najmanje 20.000 ljudi.

- Porazna je činjenica da se hvalimo otvaranjem novih javnih kuhinja. Naravno da su nam potrebne, postoje i u Njujorku ili Minhenu, ali struktura ljudi koji po obrok dolaze u SAD ili Njemačkoj je potpuno drugačija od naše. Ovdje je neophodno sistemsko rješenje i krajnje je vrijeme da se „povuče ručna“, jer se bojim da će situacija biti sve teža - upozorava Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Mostar.

Navodi da se, usljed korona krize i činjenice da su mnogi ostali bez posla, a pogotovo zbog divljanja cijena, u kuhinji Crvenog križa broj korisnika povećao s 320 na 400. Sve je više onih koji se raspituju kako mogu doći do paketa s hranom, jer ih je sramota doći u kuhinju. Podsjeća na to da u Mostaru djeluje i pučka kuhinja, koja broji 160 korisnika, dok Udruženje „Zajedno za naš grad“ priprema 90 obroka, a „Dompes“ dvadesetak.

Novi punktovi

U kuhinjama „Merhameta“ širom zemlje hrani se skoro 8.000 građana, a ona u Tuzli, „Imaret“, najveća je u BiH. Nažalost, sve je više gladnih usta i u ovoj kuhinji, a zbog povećanja potreba otvaraju se i novi punktovi, poput onog u tuzlanskom prigradskom naselju Kiseljak. Trenutno imaju 2.555 korisnika, koji po toplo varivo i hljeb dolaze na 20 punktova u Tuzli, Gračanici, Kalesiji i Lukavcu.

- Novo povećanje broja korisnika je krenulo već u ovom mjesecu, tako da smo otvorili novi punkt za 150 korisnika - objašnjava Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla.

U redu i radno sposobni, samohrani roditelji...

Da se, usljed teške socijalno-ekonomske situacije, promijenila i struktura korisnika, potvrđuje nam i Husanović, kazavši da sada od 55 do 60 posto korisnika čine penzioneri i starija populacija, a ostatak su radno sposobne osobe koje su iz raznih razloga ostale bez primanja. Tako su u njihovim redovima i samci i samohrani roditelji, ali i oni koji imaju višečlane porodice.