Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) smatra da je moguć dogovor unutar EU-a o uvođenju sankcija bosanskohercegovačkom desno-radikalnom političaru Miloradu Dodiku. Šmit je nedavno rekao da bi sankcije bile dobra opcija, piše austrijski Standard, a prenosi "Deutsche Welle".
List dalje piše kako je „Bosna i Hercegovina od jeseni u najgoroj krizi od završetka rata 1995. godine, jer su Dodik i njegova stranka SNSD poduzeli konkretne korake na eliminaciji zajedničkih državnih struktura".
- Dodik slijedi stare ratne ciljeve srpskih nacionalista, koji žele uništiti Bosnu i Hercegovinu i pripojiti RS Srbiji - piše "Standard". List podsjeća da je SAD pooštrio sankcije protiv Dodika, koje su provobitno donesene 2017. godine.
- Međutim, EU se nije pridružio ovim američkim sankcijama. U EU-u postoje desno-populistički nacionalisti poput mađarskog premijera Viktora Orbana, koji čak podržavaju Dodika. Druge države, poput Austrije, zabrinute su zbog austrijskih tvrtki koje su zastupljene u RS-u, ali diplomati također kažu da su zabrinuti zbog negativnih reakcija nacionalističkih Srba u Beču. Njemačka se s druge strane aktivno zalaže za sankcije Dodiku - piše "Standrard".
- Dodik ne samo da već dugi niz godina pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu, već pokušava umanjiti ili negirati zločine. Naime, one koji su počinjeni u ratu od 1992.-1995. protiv ljudi s muslimanskim imenima. Da bi to učinio, osnovao je "komisiju" koju je vodio izraelski povjesničar Gideon Greif. Greif je u izvješću čak negirao genocid oko Srebrenice u ljeto 1995. godine.
Međutim, Greif se u međuvremenu povukao, najavljujući da će svom izvješću dodati dodatna objašnjenja koja bi trebala potvrditi da je oko 8.000 ljudi ubijeno u Srebrenici u srpnju 1995. godine - piše "Standard".
Isti list također piše o tome da bi ove sedmice trebali biti nastavljeni pregovori o ustavnoj reformi u BiH.
- Ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koju su pokrenuli EU i SAD. Dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate. Osim tehničkih izmjena kojima se trebaju spriječiti prijevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, hrvatski nacionalistički HDZ želi osigurati da ubuduće samo jedan od njegovih zastupnika može sjediti u državnom Predsjedništvu kao hrvatski član - navodi "Standard".
- De facto trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana nije izabrala većina Hrvata. Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo - dodaje austrijski list koji ocjenjuje da se „kompromis u cijeloj stvari čini malo vjerojatnim".
List piše kako HDZ BiH u svojim nastojanjima ne dobiva samo podršku iz susjedne Hrvatske, već i „od ruske vlade, koja podržava i druge nacionaliste u jugoistočnoj Europi".
Isti list u tekstu pod nazivom „Putinov najbolji prijatelj" piše o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i njegovom „zaokretu od Zapada".
- Orban se također pokazuje kao koristan partner Moskve u potkopavanju pozicija Zapada u politici prema Balkanu. Diplomat Oliver Varhelji (Varhelyi) kojeg je poslao u Brisel, dobio je ključnu poziciju povjerenika za proširenje EU-a kao rezultat pogrešne odluke predsjednice Komisije Ursule fon der Lejen (von der Leyen). Tako on može pomoći proruskom srpskom nacionalističkom vođi Miloradu Dodiku u Bosni na izgradnji RS, kao i oporbenim desnim nacionalistima u Makedoniji - ističe "Standard".
List dalje navodi:
- Prilikom posjeta Banja Luci u studenome Orban je najavio kredit od 100 milijuna eura za RS, a njegove izjave o "teškoj integraciji" muslimana (u EU – op. red.) izazvale su proteste ne samo u Bosni. Svoj posjet Sarajevu, glavnom gradu Federacije, otkazao je u posljednjem trenutku vjerojatno zbog lošeg raspoloženja. Zbog štetnih intriga su brojni zastupnici u Europskom parlamentu već pozvali na istragu oko mađarskog povjerenika - zaključenio je u tekstu austrijskog "Standarda".
