Uoči obilježavanja 77. godišnjice oslobođenja Aušvica 27. januara 1945. godine i dok svijet obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju A/76/L30, službeno osuđujući poricanje holokausta i pozivajući države članice da se odupru poricanju kroz obrazovanje.
Rezolucija je donesena konsenzusom 20. januara na 80. godišnjicu Wannsee konferencije na kojoj je formalizirano “konačno rješenje židovskog pitanja”, “rješenje”, koje je uključivalo plan da se istrijebi 11 miliona Židova širom Evrope. Rezolucija UN-a bila je odgovor na zabrinjavajući porast poricanja holokausta, antisemitizma, govora mržnje i djela mržnje.
U razgovoru za Fenu profesor filozofije, studija holokausta i genocida na Univerzitetu "Southern Connecticut" Dejvid Petigru (David Pettigrew) podvlači da Rezolucija koja je bila zajednički prijedlog izraelskog i njemačkog ambasadora čiji su supokrovitelji bili Bosna i Hercegovina i drugi, poziva države članice da razviju obrazovne programe o holokaustu kako bi spriječile buduće činove genocida i pohvaljuje zemlje koje su se “aktivno angažirale u očuvanju onih mjesta koja su služila kao nacistički logori smrti, koncentracioni logori, logori prisilnog rada i mjesta ubijanja” kako bi educirali sadašnje i buduće generacije.
Profesor Petigru ističe važnost činjenice da se u Rezoluciji više puta naglašava da su sjećanje i obrazovanje ključni za sprečavanje budućih djela genocida.
Rezolucija Opće skupštine UN-a upozorava da ignoriranje historijskih činjenica tih strašnih događaja povećava rizik da će se oni ponoviti zbog čega je važno podsjetiti da su zločine počinjene u Srebrenici brojna pravosudna tijela, uključujući Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove i Međunarodni sud pravde, ocijenila genocidom.
Za primjer navodi stavak 37. presude u predmetu ratnog zločinca Radisava Krstića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske, osuđenog za genocid u kojem je rečeno da "zakon ne smije bježati od toga da se zločin koji je učinjen nazove pravim imenom. Nastojeći eliminirati dio bosanskih Muslimana, snage bosanskih Srba počinile su genocid".
Ipak, podsjeća Petigru, vodstvo Republike Srpske od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika do načelnika Srebrenice Mladena Grujičića, negira genocid u Srebrenici, kao i druge zločine koji su ocijenjeni kao zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini.
- Oni odbijaju dopustiti da se činjenice o genocidu predaju u državnim školama u Republici Srpskoj, potiskujući svaki obrazovni program. Narodna skupština Republike Srpske otišla je toliko daleko da je uspostavila “komisiju za Srebrenicu” koja je osmišljena da revidira historija i negiraju pravne presude i činjenice genocida u Srebrenici - kaže profesor.
“Izvještaj komisije za Srebrenicu” koji eksplicitno negira genocid trebala bi posebno izričito osuditi Opća skupština Ujedinjenih nacija, naglašava Petigru i dodaje da je pohvalno što je Ured saveznog predsjednika Njemačke povukao nagradu koju su planirali dodijeliti Gideonu Greifu, predsjedavajućem komisije za Srebrenicu zbog njegovog negiranja genocida u Srebrenici.
- U skladu sa sadržajem i ciljevima Rezolucije, Generalna skupština UN-a trebala bi službeno podržati uspostavu spomen-obilježja i muzeja na mjestima nekadašnjih koncentracijskih logora poput Omarske i magacina u Bratuncu u BiH kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječiti ponavljanje zločina genocida u BiH bilo gdje u svijetu - podvukao je Petigru.
Nadalje, UN bi trebao pružiti punu podršku udruženjima žrtava u njihovim nastojanjima da ove godine obilježe 30. godišnjicu otvaranja i djelovanja sistema logora u Republici Srpskoj, uključujući logore za zatočeništvo i mučenje, kao i 30. godišnjice početka opsade Sarajeva.
- Na 77. godišnjicu obilježavanja oslobođenja Aušvica i donošenje Rezolucije UN-a kojom se osuđuje poricanje holokausta, iznimno je važan poziv na savjest svijeta i poziv Općoj skupštini UN-a da osudi poricanje genocida, uključujući genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina počinjenih od 1992. do 1995. godine - stava je profesor Petigru.
Generalna skupština UN-a također bi trebala osuditi glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca u Republici Srpskoj - poput ocrtavanja murala ratnog zločinca Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik - što je još jedan podmukli oblik poricanja.
- Kako se prisjećamo žrtava holokausta, naša je obaveza svjedočiti istinu o genocidu u Srebrenici i drugim genocidnim zločinima u Bosni i Hercegovini - zaključio je u razgovoru za Fenu profesor filozofije, studija holokausta i genocida na Univerzitetu "Southern Connecticut" David Petigru.
