„Popravi me, bola' grade, više“, grafit je ispisan na jednoj stambenoj zgradi u Šantićevoj ulici u Mostaru na kojoj su vidljivi tragovi ratnih razaranja.
IZMEĐU ZGRADA
SRAMOTNO
Neophodno je sačiniti snimak postojećeg stanja i jednu vrstu inventure, kaže prof. Pašić. Katastrofalno je stanje i u Liska ulici, ali i na ulazu u staru gradsku jezgru
„Popravi me, bola' grade, više“, grafit je ispisan na jednoj stambenoj zgradi u Šantićevoj ulici u Mostaru na kojoj su vidljivi tragovi ratnih razaranja.
Ova zgrada, na čiju se obnovu čeka više od dvije decenije, nije jedina u Šantićevoj ulici, a u njenoj bližoj i daljoj okolini, praktično u najužoj gradskoj jezgri Mostara, na desetine je ruševnih objekata.
Zbog njih Mostar više od četvrt stoljeća od završetka rata nosi epitet kao najrazrušeniji grad u BiH.
Uz brojne porušene objekte u blizini Španskog trga, među kojima su i kultni, poput zgrade „Jagnjeta“, kao i one na Bulevaru u strogom centru grada, Mostarcima posebno teško pada slika Titove ulice. U toj ulici, skoro jedan za drugim, poput aveti, nižu se ruševni objekti.
Ruševine: Među njima i nekadašnje arhitektonske ljepotice. M. Smajkić
Cijela ta ulica, od Lučkog mosta pa sve do Autobuske stanice, prepuna je sablasnih zdanja nekadašnjih arhitektonskih ljepotica, od zgrada „Zdravljaka“, Više djevojačke škole, Zemaljske banke, one na Suhodolini, „Name“ ili „Zeme“, odnosno, Stare općine, do „Razvitka“. Na potezu od te nekadašnje robne kuće sve do Korza ratni ožiljci vidljivi su i na drugim objektima, među kojima je i Stara vatrogasna kula, izgrađena 1901. godine.
Katastrofalno je stanje i u Liska ulici, ali i na ulazu u staru gradsku jezgru, gdje turisti koji dolaze s raskrsnice Šemovac ne propuštaju priliku za fotografije uz te objekte izrešetane od metaka i granata.
Nova vlast u Mostaru još se nije ozbiljno uhvatila ukoštac s ovim problemom, a čini se da bi se stvari s mrtve tačke mogle početi pomicati nakon sjednice novog tijela, Savjeta za prostorno planiranje, koji će prvi put 2. februara održati sjednicu.
Kako nam je rekao prof. dr. Amir Pašić, arhitekta i dopredsjedavajući Savjeta, na sjednici će biti prezentirana osnova prostornog plana.
- Faktički, rade se analize i, zapravo, kada je riječ o objektima koje spominjete, neophodno je sačiniti snimak postojećeg stanja, jednu vrstu inventure. Nakon toga ide koncept obnove, a u svemu tome su neophodni i regulacioni planovi - kaže nam Pašić.
U posljednjih više od 20 godina vlasti su samo ulagale u postavljanje zaštitnih ograda i obnavljale ploče s natpisima „Opasnost od rušenja“. Jedini objekt s kojeg su uklonjeni nestabilni dijelovi je zgrada „Name“. Nažalost, usljed nedovoljne zaštite tih objekata, zabilježeni su i smrtni slučajevi, kao što je nedavno bilo u ruševini između „Jagnjeta“ i nekadašnjeg restorana „Petica“.
UVAŽENA APELACIJA
VELIKA TRAGEDIJA