Dejtonski mirovni sporazum nije trajni pravni okvir za BiH, buduće uređenje Bosne i Hercegovine će biti građanska država liberalne demokratije, građanin treba biti u središtu novog ustava Bosne i Hercegovine, poručeno je na pres-konferenciji uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" održane u nedjelju u online formatu, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Građansko uređenje države osigurava mir i prosperitet BiH”, govorili su Dženan Đonlagić, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH, i Senadin Lavić, član Predsjedništva Demokratske fronte (DF).

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović u uvodnom obraćanju rekao je kako se Bosna i Hercegovina nalazi na historijskoj prekretnici u svom društvenom i državnom razvoju, da je neprestano u konfliktu sa ultimativnim politikama ucjena, kontinuiranih blokada i destruktivnih djelovanja unutar institucija vlasti, da je suočena sa otvorenim separatizmom i puzajućom, ali upornom strategijom razgradnje države, ciljanog urušavanja društvene kohezije i povjerenja između ljudi, sistematskog produciranja mržnje, nepovjerenja i podvajanja, negativnih demografskih promjena i iseljavanja stanovništva, stalnih opasnosti za mir i obnovu nasilja.

“U prelomna vremena moraju se donijeti hrabre odluke o sudbonosnim pitanjima za mir i napredak države i društva. Konačno se mora odlučiti o izboru između energičnog odbacivanja ili daljeg robovanja velikodržavnim ekspanzionizmima susjednih zemalja različitog modaliteta i ostvarivanja ratnih ciljeva, sve do njihovog grubog uplitanja u političku nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Kulenović.

Đonlagić je istakao kako je njegova glavna teza, kada se govori o ovoj temi, da je građanska Bosna i Hercegovina dogovorena u Daytonu.

“Buduće uređenje Bosne i Hercegovine će biti građanska država liberalne demokratije, krajnji cilj Dejtonskog mirovnog sporazuma je građansko uređenje”, rekao je Đonlagić, potkrepljujući to Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o izborima i izbornim procesima u BiH.

Naglasio je da Dejtonski mirovni sporazum nije trajni pravni okvir za BiH, već da se on itekako može nadograditi i dinamički razvijati prvenstveno u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Takozvano legitimno predstavljanje ne postoji u sadašnjem Ustavu BiH niti postoji u savremenoj Evropi. Eksploatisati ovaj termin u javnosti je antievropski. Sve presude Evropskog sud za ljudska prava, u slučaju BiH njih pet, se moraju sprovesti kroz izmjene Ustava BiH pa onda i kroz izmjene Izbornog zakona”, podvukao je Đonlagić.

Kazao je kako je uvjeren da je “većina u ovoj zemlji za građansku demokratsku državu”.

Građanska država BiH, prije svega, treba da se temelji na zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca koji živi u BiH, jednake vrijednosti glasa, bez obzira na bilo kakvu etničku pripadnost ili bilo koje mjesto prebivališta.

“BiH treba promjenu političke paradigme u kojoj se danas sve određuje na osnovu etničkog ekskluziviteta i sve presude Evropskog suda za ljudska prava potvrdile su da u Ustavu BiH i njenom izbornom zakonu itekako postoje diskrimintarone odredbe”, rekao je Đonlagić, te dodao:

“Svi politički zahtjevi izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koji se temelje na etničkom principu su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i općenito međunarodnim pravom.”

Rekao je kako Dejtonski mirovni sporazum zahtijeva od zakonodavne vlasti, Parlamentarne skupštine BiH, građanski princip uređenja Bosne i Hercegovine. Evropska konvencija je nadređena Dejtonskom ustavu i kao “pravo višeg ranga“ ona mora predstavljati osnovu za provođenje ustavne i reforme izbornog zakonodavstva.

“Koncept građanske države je odgovor na stanje u Bosni i Hercegovini kojeg danas karakterizira pokušaj cementiranja uređenja na dominantno etničkom modelu. Građanin treba biti u središtu novog Ustava BiH. Njegova individualna građanska prava ne isključuju i njegova kolektivna prava. Naprotiv, sadržana su u pravu svakog pojedinca. Ipak, zadnju riječ će imati građani Bosne i Hercegovine. Vjerujem da je većina u Bosni i Hercegovini za građansku državu”, zaključio je Đonlagić.

Senadin Lavić smatra kako je u proteklim godinama etnopolitika pokazala suštinsku neosjetljivost za čovjeka koji živi u svakodnevlju. Kazao je kako demokratske građanske politike, na drugoj strani, moraju pokazati da misle na građanina i osjećaju njegove probleme u BiH, to jeste moraju misliti na obične ljude u svakodnevnom životu koji ni krivi ni dužni ispaštaju zbog nacionalističke bolesti pojedinaca i projektiranih masovnih psihoza.

"Misliti na građane, u ovom smislu, znači boriti se za njihovu ravnopravnost na svakom pedlju državne teritorije Bosne i Hercegovine i iskazati brigu i odgovornost za državu koja osigurava prosperitet", poručio je Lavić.

Naglasio je da moderna evropska demokratska država ne poznaje koncept “konstitutivnosti” koji se pokušava nametnuti u BiH. Projekt “konstitutivnosti” koji danas etnopolitika preferira predstavlja glavni instrument preko kojeg Srbija i Hrvatska ostvaruju direktno miješanje u unutrašnje stvari države Bosne i Hercegovine.

Govorio je i o pitanju fabriciranja konflikata i radikalizama, odnosno zašto se pokušava napraviti konflikt u Bosni između narodnih grupa.

“Zato da bi se zadržale dostignute pozicije moći etnopolitike i tzv. legitimnih predstavnika nad društvenim procesima. Insistiranje na etničkom konfliktu i konfrontaciji samo služi u 'ratu' za resurse i privilegije, za očuvanje nakupljenog bogatstva u 'ime osiromašenog i poniženog naroda' za nekoliko političkih tajkuna i oligarhija”, rekao je Lavić.

Neumski razgovori o Izbornom zakonu, dodao je, sve je jasnije, nisu se vodili s ciljem iznalaska rješenja, nego s namjerom da se politička situacija zategne do konfliktnosti, prijetnji, etničke konfrontacije u kojoj će “legitimni predstavnici opljačkanih i raseljenih naroda” tražiti mir i pomirenje između tobože “zavađenih naroda”.

“A glavni cilj antibosanske etnopolitike je obustaviti funkcioniranje države, razgraditi je po etničkim linijama i definitivno uništiti. Tako će se sačuvati opljačkano bogatstvo vođa naroda”, zaključio je Lavić.