Evropska Unija, Velika Britanija, SAD i NATO zajednički su angažirani na rješavanju krize u Ukrajini, u odgovorima na poteze Rusije, a u jeku krize na istoku mnogima na zapadu sve je jasnije da bi ih nestabilnost zapadnog Balkana oslabila.
Ovo je za "Avaz" izjavio Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina, komentirajući posljednja dešavanja u Ukrajini.
- Ohrabruju nedavne poruke predsjednika Francuske i kancelara Njemačke o tome kako je perspektivu članstva u EU potrebno učiniti konkretnijom i opipljivijom. Upravo je cilj članstva u EU godinama držao region u miru i omogućavao napredak. Već godinama je za sve zemlje Balkana postao nerealan, pa se nadati da će ga situacija u Ukrajini ponovno učiniti realnijim – kaže Ćerimagić.
Dodaje da građani, političari i privreda BiH nemaju niti jedan razlog za bilo kakvo zadovoljstvo nakon razgovora ministara vanjskih poslova EU, jer se na jučerašnjem sastanku, odmah nakon diskusije o dramatičnoj situaciji u Ukrajini, o BiH razgovaralo kao o zemlji na rubu urušavanja, koja je zbog toga problem i izazov za EU.
- U ovom trenutku ogromne nesigurnosti oko budućnosti ukupnog političkog i sigurnosnog okvira Evrope i svijeta i potencijalnih ekonomskih posljedica, odgovorna i razumna politika u BiH bi učinila sve da BiH i region kroz ovu evropsku krizu prođu što stabilniji i što manje pogođeni. Umjesto toga, vladajuća koalicija u RS nastavlja sa provedbom plana koji će, ako se provede do kraja, dovesti do poremećaja u trgovinskim, političkim i svakim drugim odnosima sa EU, koja je najvažniji politički, ekonomski i sigurnosni partner BiH – kaže Ćerimagić.
Sankcije za pojedince, suspendiranje finansijske pomoći i drugi mehanizmi, koji su primijenjeni ili će tek biti aktivirani, čine se realnijim nego ranije, dodaje Ćerimagić, a ako se pozicija Banja Luke ne promijeni, u BiH i entitet RS dolazit će sve manje novca. Dio zemalja članica EU već je počeo reducirati finansijsku i drugu podršku.
- Iako sankcije jesu znak BiH da se stvari moraju promijeniti, one same neće promijeniti dinamiku u BiH. To moraju uraditi bh. političari koji razumiju trenutnu evropsku i globalnu situaciju, koji jasno razumiju posljedice provedbe plana vladajuće koalicije u RS i koji će učiniti sve da građanima i privredi u trenutku ovakvih globalnih i evropskih previranja, omoguće što bolje uslove – ističe Ćerimagić.
Kada je riječ o reformi Izbornog zakona i izmjenama Ustava BiH, ministri zemalja članica EU podržali su napore Evropske službe za vanjske poslove i State Departmenta, predvođene diplomatama Eichhorst i Palmer, u moderiranju razgovora o izmjenama ustava i izbornog zakona te unapređenju funkcionalnosti Federacije BiH. U isto vrijeme, većina članica je bila jasna da bez obzira na rezultat ovih napora, izbori u oktobru 2022. trebaju biti održani u skladu sa zakonima u BiH.
