Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila svoja dva amandmana na Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, koji postaju sastavni dio Prijedloga zakona upućenog u parlamentarnu proceduru.

Ovim zakonom regulirano je restrukturiranje i finansijska konsolidacija javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, prvenstveno zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Federacija BiH - klinički centri čiji je osnivač Federacija BiH i jedan ili više kantona zajedno, a u skladu s članom 53. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Parlament FBiH je 2013. godine, u svojstvu osnivača, donio i Odluku o preuzimanju osnivačkih prava nad univerzitetsko-kliničkim bolnicama u Federaciji BiH. Također, ovim zakonom regulirana je i podrška u procesu restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama. Sredstva od 225 miliona KM za ove namjene osiguravaju se u federalnom budžetu u tri fiskalne godine, na način i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.

Iznos sredstava iz federalnog budžeta reguliran je članom 20. i 21. predloženog zakona.

U obrazloženju amandmana Ministarstvo je navelo da se, imajući u vidu ograničene mogućnosti federalnog budžeta, pristupilo izmjeni člana 20. stav (3) Zakona, na način da se umanji izdvajanje za 5.000.000 KM kliničkim centrima, te se za isti iznos poveća podrška restrukturiranju i sanaciji kantonalnih i općih bolnica. Tako se ukupan iznos sredstava za kliničke centre sa 125 miliona KM umanjuje na 120 miliona KM.

Preraspodjela sredstava

Također je obrazložen i drugi amandman, kojim se za umanjeni iznos kliničkim centrima od pet miliona KM, povećava podrška procesu restrukturiranja i sanacije kantonalnih i općih bolnica. Za Kantonalnu bolnicu „Dr. Fra Mihovil Sučić“ Livno se doznačavaju još tri miliona KM (tako da ukupna sredstva za ovu bolnicu sada iznose 6.000.000 KM). Također, u okviru podrške općim bolnicama se dodaje i JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo, kojoj se doznačavaju sredstva u iznosu od 2.000.000 KM.

Dakle, ukupan iznos sredstava za podršku procesu restrukturiranja i sanacije u kantonalnim i općim bolnicama se sa 100 miliona KM povećava na 105 miliona KM.

U obrazloženju Federalno ministarstvo je napomenulo da do sada JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo nije bila planirana sa sredstvima u federalnom budžetu, jer i pored niza urgencija nije dostavila Izvještaj o utrošku doznačenih sredstava u iznosu od 1.900.000 KM iz Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima - Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH" za 2021. godinu. Izvještaj je dostavljen Federalnom ministarstvu zdravstva tek 18.03.2022. godine čime su se stekli uslovi da se i ova bolnica planira u okviru sredstava koja se doznačavaju iz federalnog budžeta.

Iz Ministarstva su obrazložili da je izvršena i preraspodjela između pojedinih ustanova, i to JU Kantonalnoj bolnici Zenica umanjen je iznos sredstava za 2 miliona KM, a za isti iznos uvećavaju se sredstva Općoj bolnici Tešanj.

Napominje se da se predviđeni iznos sredstava za implementaciju ne može povećavati, te postoji samo mogućnost preraspodjele srestava između zdravstvenih ustavova, a u okviru ukupnog iznosa koji je Zakonom utvrđen.

Na osnovu navedenog, ukupan iznos sredstava namijenjen za kantonalne bolnice iznosi 65.500.000 KM, a za opće bolnice ukupno 39.500.000 KM.

Navedene preraspodjele izvršene su nakon što su ministarstvu dostavljeni ažurirani izvještaji koji su analizirani kao polazni osnov u utvrđivanju kriterija za dodjelu sredstava predviđenih ovih zakonom. U obzir su uzeti finansijski pokazatelji, ostvareni broj bolničkih dana, zauzetost posteljnih kapaciteta svake pojedinačne zdravstvene ustanove, te drugi pokazatelji koji su relevantni za raspodjelu sredstava, a u kontekstu ovog zakona.

Krivični zakon FBiH

Federalna vlada je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH.

Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo pravde, cilj izmjena i dopuna je inkorporiranje u krivično zakonodavstvo Federacije BiH odredaba Konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zlouporabe, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina. Sveobuhvatnim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH unapređuje se zaštita djece, žena i porodice kao jezgre društva.

Nacrt zakona, uz ostalo, propisuje da je dijete osoba koja nije navršila 18 godina života, a da je mlada punoljetna osoba ona koja je u vrijeme učinjenja kaznenog djela navršila 18, a nije navršila 21 godinu života.

Krivičnom djelu protiv spolne slobode i morala dodna je nova glava koja propisuje krivična djela polnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Uvedeno je krivično djelo polnog odnosa s djetetom mlađim od 15 godina. Također, uvedena su i krivična djela polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina, mamljenja djece za zadovoljenje polnih potreba, zatim zadovoljenja pohote pred djetetom, te navođenja djeteta na prostituciju. Uvedena su i krivična djela iskorištavanja djeteta radi pornografije, iskorištavanja djeteta za pornografske predstave, te upoznavanje djeteta s pornografijom. Sve ove odredbe u potpunosti su usklađene s Lanzarote konvencijom.

Štiti se pravo djeteta na privatnost

Izmjenama je, između ostalog, uvedeno i novo krivično djelo povrede privatnosti djeteta, koje je u potpunosti usklađeno s Konvencijom o pravima djeteta. Ova odredba štiti pravo djeteta na privatnost i porodični život, što je od iznimnog značaja obzirom na ubrzani razvoj sredstava masovne komunikacije i kompjuterskih mreža.

Također, uvedeno je i krivično djelo prinude prema zdravstvenom radniku, kojim se štiti obavljanje zdravstvene djelatnosti kao javne službe, obzirom na sve učestalije napade ili prijetnje napadima na zdravstvene radnike.

Uvedene su i nove definicije članova porodice, bliske osobe, te životnog partnera.

Propisano je i da se ovaj zakon, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, primjenjuje prema osobi koja je u vrijeme učinjenja kaznenog djela navršila 14 godina, a nije navršila 21 godinu života, obzirom na činjenicu da je 2014. godine na snagu stupio Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, te da se ovim zakonskim nacrtom briše glava koja se odnosi na pravila o odgojnim preporukama, o odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika.

Nacrt propisuje i da kazna zatvora, koja ne može biti kraća od 30 dana niti duža od 20 godina, ne može biti izrečena djeci starijoj od 14 godina. Njima može biti izrečena kazna maloljetničkog zatvora pod uslovima propisanim posebnim zakonom, čime je ova materija usklađena sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku.